EU se suočava sa najtežom energetskom krizom od 2022. godine.
Cijene prirodnog plina u Europi gotovo su se utrostručile ove godine, skočivši s oko 27 eura u siječnju na više od 80 eura po megavatsatu u rujnu, što je njihova najviša razina u gotovo četiri godine.
„Ova zima mogla bi biti jako, jako loša za EU i mogla bi biti najgora koju smo imali od 2022.“, citirao je Jorgensena u petak Financial Times. Najvjerojatniji scenarij su „jako, jako visoke cijene“, dodao je.
Ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitriev okrivio je energetsku politiku Bruxellesa za nadolazeće probleme.
„Najgora zima od 2022.“ … još će jednom razotkriti energetsko samoubojstvo dužnosnika EU koji su se odvojili od ruskih energetskih tvrtki“, napisao je u petak na Ixu.
Od eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine, ruski udio u uvozu plina u EU pao je s oko 45 posto na 12 posto, dok se udio u uvozu nafte smanjio s 27 posto na oko 2 posto.
Energetska kriza iz 2022. godine podigla je račune kućanstava diljem EU na rekordne razine. U drugoj polovici te godine prosječne cijene plina za kućanstva bile su oko 46 posto više nego godinu ranije, dok su cijene električne energije porasle za otprilike 21 posto, prema podacima Eurostata. Vlade su odgovorile subvencijama, ograničenjima cijena i smanjenjem poreza.
Blok se sada suočava s dodatnim pritiskom na tržištu dizela. Američki predsjednik Donald Trump ovog je tjedna podržao ograničenja izvoza dizela, nakon što su domaće cijene dosegle rekordne razine. Ove je godine SAD osigurao oko trećinu europskog uvoza dizela, dok se taj udio u kolovozu povećao na oko polovicu.
Jorgensen je pozvao Washington da održi “najslobodniji mogući protok energije između naših zemalja”, tvrdeći pritom da EU u konačnici mora smanjiti svoju ovisnost o nafti i plinu.
„Ako se ne odmaknemo od ove ovisnosti o fosilnim gorivima, onda svima mogu obećati da će to biti trajna kriza“, rekao je.
Međutim, ta tranzicija ostaje dugoročni izazov. Gotovo 70 posto energije koja se u EU koristi za grijanje i hlađenje i dalje dolazi iz nafte i plina. Europska komisija planira proširiti elektrifikaciju, električne mreže i kapacitete za skladištenje energije, ali čak i do 2040. planira elektrificirati samo 46 posto konačne potrošnje energije.
