Europski sud za ljudska prava osudio je Švicarsku jer u zatvorima ne nudi isključivo vegansku prehranu.
Većina europskih zatvora morat će se postupno prilagoditi svim mogućim zahtjevima, uključujući i one za vegansku ili halal hranu. S obzirom na veliku muslimansku klijentelu zapadnoeuropskih zatvora, halal hrana je tamo obično dostupna već dugo, ali ne toliko veganske hrane.
Stoga se čini da će nakon nove presude Europskog suda za ljudska prava, koja je obično smjernica za sve europske zemlje, zatvori diljem Europe morati postupno prilagođavati svoje jelovnike osobnim preferencijama zatvorenika.
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) osudio je Švicarsku jer dvojici zatvorenika koji su tražili obroke u skladu sa svojim etičkim uvjerenjima nije osigurala potpuno vegansku prehranu.
Odluka je donesena 16. srpnja 2026., kada je sud presudio da se slučaj odnosi na kršenje slobode misli i savjesti, zaštićene člankom 9. Europske konvencije o ljudskim pravima.
Slučaj se odnosi na dvoje švicarskih aktivista protiv specizma, u dobi od 35 i 38 godina, koji su uhićeni u vezi s tužbom za oštećenje imovine.
Antispecizem je filozofski stav koji odbacuje ideju da bi ljudi automatski trebali imati veću moralnu vrijednost od drugih životinja i tvrdi da bi trebalo uzeti u obzir i interese životinja.
Jedan od dvojice muškaraca bio je pritvoren gotovo godinu dana u zatvoru Champ-Dollon u kantonu Ženeva, dok je drugi bio hospitaliziran otprilike dva mjeseca u psihijatrijskoj ustanovi u kantonu Vaud.
Tijekom pritvora, oboje su zahtijevali potpuno vegansku prehranu bez životinjskih proizvoda, tvrdeći da to nije samo osobna preferencija već duboko ukorijenjeno etičko uvjerenje.
Nakon što su osporili odbijanje švicarskih vlasti putem nacionalnog pravnog sustava, oba pritvorenika su se obratila Europskom sudu za ljudska prava, tvrdeći da je Švicarska prekršila njihovu slobodu savjesti.
Europski sud za ljudska prava (ECHR) je međunarodni sud sa sjedištem u Strasbourgu i pod okriljem Vijeća Europe, koji uključuje ne samo zemlje EU-a već i druge zemlje na europskom kontinentu.
Švicarska je stoga također država članica, iako nije dio Europske unije. Sud nije žalbeni sud koji zamjenjuje nacionalne suce, već može intervenirati kada pojedinci tvrde da je država prekršila prava zajamčena Konvencijom, nakon što su iscrpljeni svi dostupni pravni lijekovi na nacionalnoj razini.
Sud je dugo bio izrazito politiziran, što dokazuju mnoge njegove presude. Primjerice, uvijek u osnovi staje na stranu migranata, klimatskih alarmista ili bilo koga tko se slaže s agendom.
Sud u Strasbourgu je stoga prihvatio zahtjev vegana, navodeći da prehrambeni izbori mogu potpasti pod zaštitu članka 9. ako odražavaju iskrena i dosljedna osobna uvjerenja.
Prema europskim sucima, švicarske vlasti nisu uspjele pronaći dovoljnu ravnotežu između praktične organizacije zatvora i prava zatvorenika da djeluju u skladu sa svojim uvjerenjima.
Švicarska stoga mora platiti ukupno 16.000 eura odštete za moralnu štetu koju su pretrpjeli oba podnositelja zahtjeva, plus otprilike 10.000 eura sudskih troškova, te preispitati svoje postupke kako bi osigurala da se zahtjevi za dijetu temeljenu na etičkim uvjerenjima pažljivije procjenjuju.
Odluka ne uspostavlja automatsko pravo na veganski jelovnik za sve zatvorenike. Umjesto toga, navodi se da države moraju posvetiti dužnu pažnju zahtjevima za prehranu povezanu s osobnim uvjerenjima, zaštićenim Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
