Čini li to i Hrvatska? I, ako da, na koji to način čini? Vladajuća struktura morala bi se dobro zamisliti nad ovim problemom i početi razmišljati i djelovati lokalno, koliko god se od nas tražilo da razmišljamo i djelujemo globalno. To bi nas moglo koštati sigurnosti i života kakvog smo poznavali.

U ponedjeljak su u emisiji Otvoreno na HTV-u gosti raspravljajući o migrantskoj krizi odgovorili na neka od ključnih pitanja: kako zaštiti granicu Hrvatske i kako izbjeći kulminaciju krize te može li se očekivati smanjenje migrantskog vala.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, kao član najužeg tima europskih pučana za pregovore o Paktu o azilu i migracijama također je gostovao u spomenutoj emisiji Otvoreno na Hrvatskoj radio televiziji o suzbijanju nekontroliranog migracijskog pritiska na europskim granicama.

U emisiji koju je uredio i vodio novinar Mislav Togonal sudjelovali su zastupnici u Hrvatskom saboru Siniša Hajdaš Dončić i Nino Raspudić te zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Igor Peternel. 

Zastupnik Ressler u emisiji je između ostalog istaknuo kako Hrvatska policija s više od 6 500 graničnih policajaca svakodnevno i pod svim uvjetima štiti i pokušava zaustaviti ilegalne migracije.

„Hrvatska policija nije samo pokušala, nego uspjela zaustaviti kretanja koja su išla zapadnim dijelom Brodsko-posavske županije. Nema nikakve dileme da je ovo tema koja od 2019. godine u brojnim raspravama izaziva pažnju i prijepor, kao i da je Hrvatska suočena sa snažnim migracijskim pritiskom, na jedinoj pravoj kopnenoj ruti koja se kreće prema središtu Europe“, rekao je Ressler. 

U vrijeme globalnih nestabilnosti i sve izraženijeg migracijskog pritiska koji uvelike podsjeća na 2015. godinu, zastupnik Ressler naglasio je važnost nastavka ulaganja u opremanje i modernizaciju Hrvatske policije, uz isticanje kako su socijaldemokrati u Europskom parlamentu često šutjeli u raspravama u kojima se neargumentirano blatio rad hrvatske policije, ali i kako su glasovali za smanjenje proračuna za Frontex.

U raspravi o gorućoj temi migrantske krize najviše se istaknuo Igor Peternel iz Domovinskog pokreta koji je potanko pojasnio sve veću i vrlo opravdanu zabrinutost cjelokupne javnosti za vlastitu sigurnost te je dodao kako ljudi naprosto “očajavaju” zbog svega što se događa, ne znajući što će biti sutra.

„Vrlo vjerojatno je vrhunac trenutnog vala iza nas, međutim, to ne znači ne trebamo i dalje nastaviti ulagati, kao što se i ulagalo od 2016. godine u hrvatsku policiju s EU fondovima, protiv čega je SDP bio u više navrata u Europskom parlamentu“, rekao je.

„Lako je gospodinu Ressleru reći da bi se trebali svi skupa kloniti takvih razbacivanja. Međutim, to objasnite ljudima kojima je svakodnevno ugrožena imovina, koji očajavaju, koji osjećaju zabrinutost za vlastitu sigurnost. Njima je potrebno to objasniti, zbog čega ne mogu osjećati onu sigurnost koju su imali svih ovih godina, nego se sad moraju suočavati s nekim ugrozama za koje smatraju da to nije potrebno“, dodao je.

Zaključio je da su hrvatski zakoni dobri i otkrio o kakvim se brojevima radi kada je u pitanju traženje azila.

“Pazite vi sad ove brojeve. Znači od 2015. do 2021. godine cca. 15 tisuća traženja azila. S time da u 2015. imamo 152, a od 2018. do 2021. 12,5 tisuća. Samo u prvih 10 mjeseci ove godine, pazite brojku, 54.482. Samo prvih 10 mjeseci ove godine. Koja je struktura? 81,4 posti su muškarci. Od kud dolaze ti ljudi? Afganistan 17,4 tisuće, Turska sedam tisuća, Ruska Federacija 6,3 tisuće, Maroko 5,3 tisuće pa Pakistan, Irak, Bangladeš, Sirija, Nepal, Indija, Iran. Jesu li to zemlje u kojima vladaju ratno stanje? O čemu mi pričamo”, izjavio je.

Obraćajući se izravno zastupniku Ressleru, Peternel je rekao sljedeće:

„Naši ljudi ne žele da im migranti budu vječna tema, da osjećaju nesigurnost, da osjećaju nesigurnost kada ulaze u vlak, da osjećaju nesigurnost kad šetaju navečer centrom grada, da im se vikendice devastiraju, da im se uništavaju dvorišta, da im se provaljuju u kuće, oni to ne žele. Oni očekuju od Vas, gospodine Ressler, od HDZ-a, da ih zaštitite. A, što su dobili?

Dobili su Vašeg kolegu gospodina Sokola koji je s nama u emisiji neki dan izjavio, da eto, ne može se to dobro provoditi, jer centar za mirovne studije radi propagandu u Bruxellesu protiv hrvatske policije. Osim što vam Jelena Veljača obiteljski zakon i njezina udruga kazneni zakon, sada i Centar za mirovne studije kao nukleus ‘Možemo’, oni vam određuju provedbu zakona o nadzoru države granice.

Nevjerojatno je da gospodin Ressler dalje inzistira na toj retorici. Što bi vi htjeli? Da stranke opozicije non-stop šute na vaše greške, jer inače je to jeftino prikupljanje političkih bodova? Pa naravno da ćemo prikupljati političke bodove, jer smo politička stranka. Naravno da ćemo reći svoj stav. Pa, to je logično. To je naša obveza. Pa, naravno da je to naša obveza. Obveza svake stranke je izreći politički stav o važnoj političkoj temi. Najvažnije od svega je to što vi kao vlada, a pripadnik ste HDZ-a ne želite shvatiti. Dakle, mi moramo drugačije primjenjivati zakon o međunarodnoj zaštiti. Drugačije…

Dakle, ne može se dogoditi da ti ljudi tu tumaraju, zatraže azil i onda slobodno tumaraju, a mi nemamo pojma tko su, što su… Pazite sad ove brojeve – od 2015. do 2021. godine cirka 15.000 traženja azila, a samo u prvih 10 mjeseci ove godine, pazite brojku, 54.482, samo u prvih 10 mjeseci ove godine. Koja je struktura? 81,4% su muškarci. Otkuda dolaze ti ljudi?

Afganistan 17.400, Turska 7.000, Ruska Federacija 6.300, Maroko 5.300, slijede Pakistan, Iran, Irak, Bangladeš, Sirija, Nepal, Indija,.. Jesu li to zemlje u kojima vlada ratno stanje? O čemu mi pričamo?

Dakle, ovdje se apsolutno radi o ugrozi s predumišljajem, točnije o ugrozi strukture stanovništva Europe. Dakle ovo je neoružana, za sad neoružana okupacija europskog prostora. Pa, dobili smo podatke iz Europske unije da je samo u 2014. godini i 2015. godini u prostor Schengena ušlo preko milijun ljudi.

Što će biti kad se ispune kvote? Po Dublinskom sporazumu oni će se vraćati natrag u Hrvatsku, oni će postati teret ovdje našoj državi. I što ćemo mi s tim ljudima? Je li to zapravo prešutno mijenjanje strukture stanovništva ionako ranjenog društva? Mi smo duboko ranjeno društvo zbog ulaska u Europsku uniju, zbog ulaska u Schengen. Oteli su nam praktički najkvalitetniju radnu snagu, a ta radna snaga se zasigurno neće zamijeniti ovim pridošlicama.“

Jedno je sigurno, problemu migrantske krize Hrvatska treba pristupiti vrlo odgovorno imajući na umu prvenstveno sigurnost svojih građana, a ne poslušnost prema Europskoj uniji. Ako dođe do eskalacije ove krize, naše granice moraju postati neprobojne i početi štititi naše građane od najezde ljudi za koje ne znamo, kako je Peternel rekao, ni tko su, ni što su, ni što žele, ni zašto su tu gdje jesu…Uostalom mi imamo dobre zakone kojima se možemo poslužiti. Imamo Zakon o nadzoru državne granice, Zakon o strancima i Zakon o međunarodnoj zaštiti ljudi.