Iz grada Zagreba objavili su zbog čega odbijaju kositi travu i ostavljaju da nam grad izgleda poput prašume.
Evo službenog izvješća koje je za rubriku vjerovali ili ne:
“Uoči Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. svibnja, Javna ustanova Priroda Grada Zagreba u srijedu je upozorila na važnost očuvanja urbanih travnjaka za oprašivače, ključne životinje za ekosustav i sigurnost opskrbe hranom.
U sve više gradova, uključujući Zagreb, košnja travnjaka odgađa se kako bi se očuvala bioraznolikost i omogućilo preživljavanje divljih oprašivača. U parku Maksimir takva se praksa provodi već petnaestak godina na takozvanoj Livadi leptira, koja se kosi samo jednom godišnje. Rezultat je povratak brojnih vrsta, uključujući divlje pčele, muhe lebdjelice i leptire”, navode u priopćenju.
“Gradovi imaju važnu ulogu u očuvanju bioraznolikosti naše zemlje. Oni brojem vrsta i brojnošću oprašivača nerijetko nadmašuju ruralna područja s jednoličnim poljoprivrednim površinama”, ističe voditeljica istraživanja i razvoja u ustanovi Biljana Janev Hutinec.
Životinjice ne smiju gladovati
Životinjice koje u potrazi za hranom oprašuju biljke ne smiju gladovati, dodaje, te upozorava da travnjaci trebaju ostati prošarani cvijećem, a ne se prečestom košnjom pretvoriti u ono što biolozi nazivaju zelenim pustinjama. U Hrvatskoj postoje režimi odgođene košnje, tzv. livade niskog i visokog cvata.
“Na njima rastu vrste poput maslačaka, livadne kadulje, žabnjaka i zečina. Kako bi se očuvala raznolikost i osigurala stalna opskrba oprašivača hranom, preporučuje se rotacijska košnja, odnosno postupan pristup u kojem se dijelovi travnjaka kose u različito vrijeme”, naglašava Hutinec.
Ekstenzivna umjesto intenzivne poljoprivrede
Voditeljica upozorava da to ne znači da ljudi trebaju odustati od brige za prirodu. Bez ljudskog utjecaja Hrvatskom bi dominirala šumska klimazonalna vegetacija, dodaje i pojašnjava da bi zemlja tada bila prekrivena šumama.
Negdje je utjecaj čovjeka na travnjake neposredan, a negdje posredan, primjerice preko domaćih životinja na ispaši. “Ekstenzivna umjesto intenzivne poljoprivrede ima pozitivan utjecaj čovjeka na prirodu”, poručuje Hutinec.
Zaključak: Da im je doista stalo do pčela i očuvanja eko sustava onda bi protestirali protiv kemijskih tragova i zračenja 5G repetitora koji usmrćuju na mijijune kukaca i uništavaju postojeći eko sustav.




