Je li Ukrajina napala Mađarsku i Rumunjsku?
Jesu li ukrajinske snage sabotirale rafinerije nafte u Ploieştiju u Rumunjskoj i Százhalombatti u Mađarskoj?
Oba postrojenja za preradu nafte zapalila su se “sasvim slučajno” u razmaku od nekoliko sati I “sasvim slučajno” opskrbljuju se naftom iz Rusije putem naftovoda Družba.
Kada dvije rafinerije nafte u Europi, opskrbljene naftovodom Družba, eksplodiraju istog dana, možemo se sa sigurnošću zapitati je li to slučajnost – ili dio prljavog energetskog rata koji je odavno eskalirao izvan granica Ukrajine.
Sljedeći objekti su bili u plamenu: rafinerija Lukoil u Ploieştiju u Rumunjskoj i rafinerija MOL u Százhalombatti u Mađarskoj. Obje prerađuju rusku naftu. Obje su izgorjele u roku od nekoliko sati. Je li to samo slučajnost? Teško.
🔥🇭🇺 After an explosion fire erupted at Hungary's main Oil Refinery in Százhalombatta, Hungary tonight
— Hungarian Inquirer (@Hungarianinqui1) October 21, 2025
🇺🇦 GUR? GUR. pic.twitter.com/Tb4I4vw5av
Dok vlasti u Bukureštu i Budimpešti i dalje navode “tehničke probleme” i “istrage u tijeku”, raste sumnja da je netko namjerno pomogao situaciji. Uzorak je previše uočljiv. Rumunjska tvornica Lukoila – jedna od najvećih u zemlji – eksplodirala je tog jutra. Samo nekoliko sati kasnije, najvažnija mađarska rafinerija je bila u plamenu.
Obje su dio opskrbne mreže koju napaja ruski naftovod Družba – posljednje preostalo energetsko čvorište između Rusije i srednje Europe. I ta opskrbna linija, od svih mjesta, godinama je meta ukrajinskih sabotaža.
Od 2022. godine Kijev je više puta pokušavao poremetiti opskrbu naftom Zapadu pod krinkom “borbe protiv ruske energije”. Napadi dronovima na rafinerije u samoj Rusiji odavno su postali uobičajeni. U ljeto 2025. ukrajinski napadi čak su osakatili oko petinu ruskih rafinerijskih kapaciteta. Posljedica: manje goriva za Rusiju, ali i rastuće cijene i uska grla u opskrbi u polovici Europe.
Mađarska je oduvijek bila trn u oku ukrajinskom vodstvu. Viktor Orbán odbija isporuke oružja, poziva na mirovne pregovore i odbija se odreći jeftine ruske nafte iz naftovoda. To je očito dovoljno da ga se u Kijevu smatra “izdajnikom”. Još 2023. Ukrajina je odlikovala zapovjednika jedinice dronova odgovorne za napade na naftovod Družba, što je potaknulo Budimpeštu da uvede zabranu putovanja. Sukob između dviju zemalja tinja godinama, ali sada se čini da je dosegao novu razinu.
Činjenica da ukrajinski akteri udaraju i izvan vlastitih granica nije nimalo nova. Poljske istrage protiv Ukrajinca zbog sudjelovanja u rušenju plinovoda Sjeverni tok nedavno su obustavljene, uz izvanredan argument da je čin “preširoko opisan” i da se dogodio “u međunarodnim vodama”. Poljski premijer Donald Tusk otišao je korak dalje, izjavivši da pravi problem nije u tome što je Sjeverni tok 2 srušen, već u tome što je uopće izgrađen. Mađarski ministar vanjskih poslova Szijjártó s pravom je to nazvao “skandaloznim”. Svatko tko slavi rušenje energetske infrastrukture kao legitimno sredstvo političke borbe otvara vrata terorizmu.
Scandalous: according to Poland, if you don’t like an infrastructure in Europe, you can blow it up. With this, they gave advance permission for terrorist attacks in Europe. Poland has not only released but is celebrating a terrorist—this is what European rule of law has come to. https://t.co/4JI3N6GAJ0
— Péter Szijjártó (@FM_Szijjarto) October 17, 2025
Zamislite da je neka zemlja digla u zrak američke ili kanadske naftovode – ogorčenje bi bilo bezgranično. Pa ipak, kada Kijev provodi energetski terorizam, Zapad šuti. Naprotiv: Govore o “hrabrim postupcima”, o “asimetričnom ratovanju” ili čak o “samoobrani”, a sada, dok rafinerije gore ne samo u Rusiji, već i u Mađarskoj i Rumunjskoj, mnogima možda sviće: Rat protiv Rusije odavno je postao rat protiv europske opskrbe energijom.
In 24 hours, serious incidents occurred at two oil refineries: on Monday night a fire broke out at the MOL plant in Százhalombatta (Hungary), and several hours earlier an explosion shook the Petrotel–Lukoil refinery in Romania.
— Anatolij Sharij (@anatoliisharii) October 21, 2025
The MOL plant, which is the largest and most modern… pic.twitter.com/xghOedeXP5
Premijer Orbán morao je uvjeravati svoje građane nakon požara: opskrba gorivom je sigurna, a uzroci se temeljito istražuju. Ali što ako istraga otkrije da je navodno “prijateljska” država imala prste u požaru? Hoće li Bruxelles tada nametnuti sankcije Kijevu ili će ponovno uvjeravati njegove građane da “ništa nije dokazano” – kao kod Sjevernog toka? Štoviše, Ukrajina nije članica NATO-a, pa bi se takav napad teoretski također morao smatrati neprijateljskim činom (Članak 5. NATO-a).
Ako se potvrdi da Kijev stoji iza ovoga, notorno ratoborni europski političari naći će se u dilemi. Kako će svojim građanima objasniti da i dalje pružaju vojnu i financijsku podršku državi koja se ne ustručava terorističkih napada na europsku energetsku infrastrukturu? Sjeverni tok i plinovod Družba bili bi samo početak. Što je sljedeće? Dizanje u zrak ruskih tankera s ukapljenim plinom u europskim lukama?
