Ovo su 3 ključna čimbenika koja će dovesti do niže proizvodnje hrane u ostatku 2026. i tijekom cijele 2027. godine, piše Michael Snyder.
Glad u svijetu već je snažno rasla kada smo ušli u 2026. godinu, a sada se čini da se suočavamo s povijesnom krizom. Rat s Iranom znatno je ograničio izvoz gnojiva s Bliskog istoka, a čak i UN priznaje da će to u sljedećim mjesecima znatno smanjiti svjetske zalihe hrane. U međuvremenu je rat u istočnoj Europi snažno eskalirao, što je dovelo do drastičnog pada izvoza pšenice iz Ukrajine. Kao da to nije dovoljno, predviđa se da će najsnažniji Super El Niño od početka mjerenja svoj vrhunac dosegnuti kasnije ove godine, zbog čega će ekstremni vremenski obrasci i dalje pogađati usjeve diljem svijeta. U ovoj fazi nijedna razumna osoba ne može poreći ono čemu sada svjedočimo. Stručnjaci upozoravaju da će nadolazeća jesenska žetvena sezona biti prava prekretnica.
Poljoprivredni analitičar Noel Fryer nedavno je za CNBC objasnio zašto se suočavamo s „savršenom olujom” za svjetsku proizvodnju hrane.
„Mnogo će se čimbenika udružiti i ozbiljno utjecati na žetve sljedeće godine”, rekao je Fryer u četvrtak.
„U Europi i SAD-u vremenski uvjeti desetkovali su usjeve. U Europi je užareno vruće ljeto ugrozilo mogućnosti ispaše, zbog čega nema sijena i trave za stoku. Jedna od mogućih posljedica toga jest značajno smanjenje broja grla stoke”, rekao je.
„Problemu oko Crnog mora ne nazire se kraj. Problem s gnojivom od početka sukoba s Iranom i dalje postoji, a ako je moguće, postaje još gori. Usjevi kukuruza u SAD-u izgledaju zabrinjavajuće nakon vlažnog proljeća i manje upotrebe gnojiva, a to bi moglo pogurati cijene prema gore.”
Nikada prije nismo doživjeli nešto slično.
Svi su pretpostavljali da će komercijalni promet uvijek moći slobodno ploviti kroz Hormuški tjesnac, ali sada se sve promijenilo.
Velik dio gnojiva koje inače dolazi iz Perzijskog zaljeva ove godine nije stigao do poljoprivrednika na sjevernoj hemisferi, a kao posljedicu toga Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) predviđa da će nakon nadolazeće žetvene sezone doći do znatnog zaoštravanja globalne opskrbe hranom…
Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), QU Dongyu, danas je naglasio da će globalna nestašica gnojiva, uzrokovana poremećajima u Hormuškom tjesnacu, dovesti do nižih prinosa i oskudnije opskrbe hranom u drugoj polovici 2026. i tijekom 2027. godine.
Govorio je na ministarskom sastanku zemalja MED9++ o temi „Potpora sigurnosti hrane i pristupu gnojivima”, kojim su zajednički predsjedali FAO, Italija i Hrvatska.
U svom obraćanju ministrima i visokim predstavnicima okupljenima u Rimu, glavni direktor naglasio je da trenutačna kriza seže daleko izvan geopolitike te da sve više utječe na proizvodnju hrane, trgovinu, poljoprivredne sirovine i pristup hrani diljem svijeta.
„Okupljamo se u trenutku velike napetosti”, rekao je glavni direktor. „Ovo nije samo geopolitička kriza, već i poremećaj u samoj srži globalnog poljoprivredno-prehrambenog sustava.”
Čak i u najboljim godinama vrlo teško uspijevamo prehraniti svjetsko stanovništvo.
Kako će onda izgledati 2027. godina?
Osim globalne krize s gnojivima, brzo eskalirajući rat u istočnoj Europi ozbiljno je poremetio ukrajinski izvoz žitarica…
Nedavni vojni napadi na objekte za izvoz žitarica, tankere za naftu i brodove u području Crnog mora sada su brodarskim kompanijama toliko otežali osiguravanje osiguranja da mnoge od njih izbjegavaju tamošnje luke. Alternativne kopnene transportne rute za ukrajinsko žito također su otežane zbog niskog vodostaja Dunava i radova na održavanju željezničke infrastrukture u istočnoj Europi.
Ukrajina je jedna od velikih žitnica svijeta.
To je jedna od stvari zbog kojih je Ukrajina toliko vrijedna.
Ali sada je iz te zemlje mnogo teže otpremati žito…
Osim toga, Bloomberg je upozorio da su ruski napadi na Odesu gotovo zaustavili izvoz žitarica iz Ukrajine u ovom vrhuncu žetvene sezone. Ukupne isporuke žitarica iz Ukrajine od početka kolovoza iznosile su oko 500.000 tona, što odgovara otprilike 20 posto potencijalnog izvoza te zemlje. Luke Velike Odesse uobičajeno obrađuju oko 90 posto ukrajinskih pošiljki žitarica.
Ovo nije sitnica.
Neke zemlje doista počinju paničariti jer se čini da pošiljke koje su naručile neće stići na vrijeme…
Prema trgovcima sa sjedištem u Singapuru, azijski prerađivači ugovorili su između 2 i 2,5 milijuna tona pšenice iz crnomorske regije za isporuku od srpnja do rujna, što predstavlja otprilike 30 do 50 posto regionalne uvozne potražnje. Trgovci su zabrinuti da neke pošiljke žitarica neće stići na vrijeme zbog raširenih poremećaja.
Što se tiče uvoznika, Egipat i Indonezija među zemljama su koje najviše ovise o isporukama iz crnomorske regije. Egipat, najveći svjetski uvoznik pšenice, u prvoj je polovici godine više od 82 posto svog uvoza nabavljao iz Rusije i Ukrajine. Indonezija je s dobavljačima iz te regije ugovorila oko 600.000 tona za isporuku od srpnja do rujna.
Trgovac sa sjedištem u Singapuru, koji prodaje pšenicu iz crnomorske regije proizvođačima brašna u Aziji, rekao je tom mediju: „Pošiljke bi trebale početi pristizati od sredine kolovoza, ali mnogi brodovi nisu mogli uploviti kako bi ukrcali teret. Kupci razmatraju mogućnost da dio tih pošiljki zamijene pšenicom iz drugih područja podrijetla, poput Australije, Sjeverne Amerike i Argentine.”
U međuvremenu će ovogodišnja žetva pšenice u Sjedinjenim Američkim Državama biti vrlo razočaravajuća.
Prema Newsweeku, procjenjuje se da će SAD „imati najmanju žetvu pšenice od 1877. godine”…
Očekuje se da će SAD imati najmanju žetvu pšenice od 1877. godine, kao posljedicu suše, spaljenih usjeva, visokih troškova proizvodnje i neizvjesnosti na izvoznim tržištima.
Nacionalna služba za poljoprivrednu statistiku američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) objavila je 30. lipnja procjene prema kojima je ukupna površina zasijana pšenicom 2026. godine iznosila 42,7 milijuna akri, što je šest posto manje nego prethodne godine. To je također bilo milijun akri manje od prognoza agencije iz ožujka.
Očekuje se da će požnjevena površina svih vrsta pšenice 2026. godine iznositi oko 32 milijuna akri, što bi, prema podacima USDA-a, bila najniža razina u otprilike stoljeću i pol.
Pa tko će 2027. dobrovoljno jesti manje pšenice?
Ja sigurno neću.
Obožavam kruh.
Nažalost, ovo je bila tako teška godina za uzgajivače pšenice u središnjem dijelu Amerike…
Ovo je za uzgajivače pšenice savršena oluja užasnih okolnosti. Suša, dramatične temperaturne oscilacije, vrtoglavo visoke cijene gnojiva i dizela, kao i više virusa koji napadaju pšenicu, zajedno su doveli do jedne od najtežih godina za poljoprivrednike u posljednjih nekoliko desetljeća.
Izgledi za nadolazeće mjesece uopće nisu obećavajući jer još nismo ni dosegnuli vrhunac Super El Niña.
Prema CNN-u, najnovija prognoza Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) pokazuje da postoji gotovo 70 posto vjerojatnosti da će ovaj Super El Niño biti najsnažniji Super El Niño u povijesti…
Postoji gotovo 70-postotna vjerojatnost da će Super El Niño koji se razvija biti najsnažniji takav događaj ikad zabilježen, prema prognozi Nacionalne uprave za oceane i atmosferu objavljenoj u četvrtak.
NOAA je ranije predviđala da će ovaj fenomen vjerojatno biti među „najvećim pojavama El Niña u povijesti”. Promjena prognoze uglavnom je posljedica brzine kojom El Niño jača, u kombinaciji s računalnim modelima koji gotovo jednoglasno pokazuju da će fenomen svoj vrhunac dosegnuti krajem jeseni i početkom zime na razini snažnijoj nego što se ranije očekivalo. Podaci NOAA-e o intenzitetu El Niña sežu do 1950. godine.
Prognoze za ovaj Super El Niño postaju sve gore.
Istaknuti klimatolog Daniel Swain otvoreno priznaje da smo „već sada na rekordnoj ili rekordno izjednačenoj razini”…
„Ovo je doista izvanredan događaj”, rekao je Daniel Swain, klimatolog sa Sveučilišta u Kaliforniji, u videobriefingu o El Niñu objavljenom na YouTubeu ovog tjedna.
„Već smo sada na rekordnoj ili rekordno izjednačenoj razini, a očekuje se da će ona još enormno porasti”, rekao je.
To znači da nas čeka još mnogo doista ekstremnih vremenskih prilika.
Bit će još epskih oluja, više poplava, više suša i još golemih šumskih požara.
Naravno, bit će i mnogo više neuobičajeno visokih temperatura.
Čak nam se govori da je „gotovo sigurno” da će 2027. biti najtoplija godina ikad zabilježena…
Zbog snage ovog El Niña gotovo je sigurno da će 2027. postaviti rekord kao najtoplija godina ikad zabilježena, a moguće je da će to učiniti i 2026.
Koji je sada zaključak?
U bogatim zapadnim zemljama apsurdno visoke cijene hrane postat će još apsurdnije.
U siromašnim zemljama diljem svijeta pojavit će se vrlo ozbiljne nestašice.
Broj ljudi u svijetu koji pate od akutne gladi već je početkom ove godine dosegnuo najvišu razinu ikad zabilježenu.
Ne treba ni isticati da se situacija posljednjih mjeseci znatno pogoršala.
Nikada se prije nismo suočili s globalnom krizom hrane ovakvih razmjera, a ovo je tek početak.
