Ovog je tjedna agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontexf izvijestila da je zabilježena ilegalna migracija u EU dosegla najvišu razinu od 2016. tijekom migrantske krize, s procijenjenih 380.000 ilegalnih prelazaka zabilježenih u 2023. godini.

U međuvremenu, prema izvješću Međunarodnog centra za razvoj migracijske politike (ICMPD), zahtjevi za azil u EU-u porasli su za 21,2 posto na milijun zahtjeva prošle godine, što je ponovno najviša razina od 2016. godine.

Istraživački centar sa sjedištem u Austriji predvidio je da će vjerojatno doći do daljnjeg porasta ilegalne imigracije u blok od strane migranata koji žele ući u europske zemlje – uključujući UK – prije nego što obećana ograničenja migracijskih tokova stupe na snagu.

“Ja to zovem efekt zatvorene trgovine.” Ljudi će čuti sve te migracijske mjere najavljene u predizbornim kampanjama i pomisliti da moraju biti ovdje [u EU] prije nego što stupe na snagu”, rekao je glavni direktor ICMPD-a Michael Spindelegger za Guardian.

ICMPD je dalje predvidio da će vjerojatnost da će Donald Trump — koji je obećao da će se suzbiti ilegalne prelaske granice i masovne deportacije — preuzeti dužnost u Sjedinjenim Državama, vjerojatno dovesti do toga da migranti iz zemalja poput Venezuele i Kolumbije iskoriste prednost vize -besplatan turizam u Španjolskoj za preseljenje u Europu, a ne u Ameriku.

Kontinuirani protok ilegalne migracije u Europu vjerojatno će staviti ovo pitanje na vrh dnevnog reda jer više od 450 milijuna građana izlazi na izbore za Europski parlament u lipnju.

U svjetlu nedavnih islamističkih terorističkih napada u Bruxellesu i Parizu, te porasta snažno uvezenih antisemitskih stavova u Njemačkoj, u Europi raste konsenzus o potrebi da se konačno suzbije masovna migracija.

Uz porast populističkih stranaka protiv masovnih migracija, uz zapanjujuću pobjedu islamskog kritičara Geerta Wildersa u Nizozemskoj koja se oslanja na zamah desničarskih pobjeda u Italiji i Švedskoj, među globalističkim vođama također postoji osjećaj da je potrebno djelovati na imigracije kako bi spriječili populističko stranačko preuzimanje vlasti u njihovim zemljama.

Prošlog mjeseca predsjednik Emmanuel Macron donio je zakon kojim se ubrzavaju deportacije i smanjuju faktori privlačnosti za ilegalce ograničavanjem socijalnih beneficija strancima. U susjednoj Njemačkoj, kancelar Olaf Scholz također je obećao da će pojačati deportacije i pooštriti graničnu kontrolu.

Međutim, nejasno je hoće li nezadovoljno domorodačko stanovništvo umiriti oštre poruke iz Pariza i Berlina nakon godina otvorenih granica. Rastući bijes zbog useljavanja doveo je do toga da je Alternativa za Njemačku (AfD) prerasla u najveću stranku u zemlji.

Kao odgovor, lijeva koalicijska vlada u Berlinu pokušala je demonizirati AfD i njihove pristaše kao “ekstremiste krajnje desnice”. Osjećajući potencijal AfD-a za pobjedu u ključnim utrkama na državnoj razini iu Europskom parlamentu, vodeći ljevičarski političari predložili su potpunu zabranu stranke kako bi se “zaštitila” demokracija od ljudi koji glasaju za njihovu stranku.