Mikroplastika kontaminira cijeli prehrambeni lanac.
Mikroplastika je sada posvuda. Čak i u kukcima, koji, kao dio hranidbenog lanca, prenose te plastične čestice na grabežljivce.
Studije provedene u Velikoj Britaniji pokazuju koliko je problem postao ozbiljan. Jer u konačnici utječe i na nas ljude.
Novo istraživanje iz Velike Britanije upozorava: Mikroplastika se uvukla u cijeli hranidbeni lanac, od kukaca do ptica i sisavaca. Istraživači sa sveučilišta u Sussexu i Exeteru pokazali su da kornjaši, puževi i gliste nose alarmantne količine plastičnih čestica u svojim želucima.
Ono što je započelo kao ekološki problem sada prijeti temeljima naše prehrane i pokazuje koliko nemarno političari postupaju s prirodom.
Znanstvenici su pregledali preko 580 uzoraka s 51 lokacije u Sussexu i pronašli mikroplastiku u gotovo 12 posto kukaca i beskralježnjaka. Gliste su bile najviše pogođene s 30 posto, a zatim puževi s 24 posto. Posebno podmuklo: Većina plastike bila je napravljena od poliestera, vjerojatno od odjeće koja se ispušta u okoliš putem perilica rublja. Jedan vrtni kornjaš čak je nosio komad najlona dug 4,5 milimetra – četvrtinu duljine tijela!
Jedan od izvora svega ovoga? Osušeni kanalizacijski mulj, koji se koristi kao gnojivo u poljoprivredi. Sadrži vlakna iz kućanstava i industrije koja ulaze u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda putem kanalizacijskih sustava, a odatle u tlo.
Lanac ishrane u opasnosti
Mikroplastika u kukcima nije problem samo za same životinje – oni također putuju dalje. Ptice, ježevi i druge vrste koje se hrane tim kukcima unose štetne kemikalije koje se kriju u plastici. Studija iz 2020. u časopisu Global Change Biology pokazala je da vodenkosi dnevno unose oko 200 plastičnih čestica iz svog plijena. Te čestice, često manje od 0,5 milimetara, nakupljaju se u tijelima životinja i štete njihovom zdravlju.
Posljedice su dramatične: mikroplastika može dovesti do poremećaja rasta, neplodnosti i oštećenja jetre, bubrega i želuca. Povećava se i rizik od moždanog udara. Pogođeni su čak i grabežljivi insekti poput bubamara, što pokazuje koliko je duboko problem prodro u ekosustave. Ako je temelj hranidbenog lanca kontaminiran, ostaje pitanje: Koliko će vremena trebati da ljudi osjete posljedice?
Nije samo plastični otpad kriv
Izvori mikroplastike su raznoliki – od odjeće do boja i abrazije gume s vozila do poljoprivrednih praksi. Istraživači hitno pozivaju na daljnja istraživanja kako bi razumjeli dugoročnu štetu za bioraznolikost. Ove sitne čestice plastike također se nakupljaju u ljudskom mozgu.
Međutim, samo smanjenje plastičnog otpada neće biti dovoljno za rješavanje ovog problema. Cijela naša moderna ekonomska struktura osigurava da sve veći broj tih čestica zagađuje okoliš. I to će se nastaviti još jako dugo. Jer potrebne su tisuće godina da se te sitne plastične čestice potpuno razgrade.
