“Mobilizacija će biti masovna”: Francuska vlada planira poslati vojsku na ulice nakon što je priznala neuspjehe.
Francuski vojnici preuzet će stražarsku službu kako bi policija i žandarmerija mogle biti raspoređene na ulicama zbog očekivanih prosvjeda u subotu, izjavio je u utorak ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez pred parlamentom.
Nuñez je rekao da će postrojbe protuterorističke operacije Sentinelle preuzeti dio zadaća sigurnosnih snaga, ponajprije onih koje se odnose na statično osiguravanje objekata. Premijer Sébastien Lecornu istoga je dana izjavio da će „mobilizacija snaga u subotu biti masovna”, izvijestio je Remix News uoči velikog prosvjeda planiranog za 24. listopada.
⚠️🔴 À REGARDER JUSQU'À LA FIN JE NE PEUX PAS DÉCRIRE CE QUE JE VIENS DE VIVRE À MARSEILLE. #17octobre https://t.co/F8bLimtd7y
— confrontation française (@confrontfr) October 17, 2026
Operacija Sentinelle pokrenuta je u siječnju 2015. godine i obuhvaća raspoređivanje oko 10.000 vojnika diljem Francuske radi zaštite od terorističkih napada, uglavnom na vjerskim objektima, u školama, turističkim središtima, na željezničkim kolodvorima i u zračnim lukama. Operacija je obuhvaćala i Olimpijske i Paraolimpijske igre 2024. u Parizu. Nuñez je u ovom slučaju opisao zadaću vojnika koja podrazumijeva držanje položaja, ali ne i kontroliranje okupljenih ljudi.
Vlada sada priznaje da prošle subote nije uspjela obuzdati nerede. Lecornu je priznao propuste u prikupljanju informacija, rekao da je policija bila previše kruto raspoređena te objasnio da su vlasti odlučile ne otkazati planirane godišnje odmore policajaca, izvijestio je Reuters. Za nerede je okrivio krajnje lijeve skupine i prikazao krizu kao izbor „između nasilja i Republike”. Te skupine tvrde da je vlada podcijenila bijes zbog troškova života i smanjenja javnih usluga. Nuñez je pred parlamentom izjavio: „Duboko žalim zbog onoga što se dogodilo. Preuzimam svoj dio odgovornosti.” Ponudio je ostavku, koju je Macron odbio.
U subotu, 17. listopada, diljem zemlje bilo je na dužnosti oko 60.000 policajaca i žandarma, dok je približno 500.000 ljudi marširalo prosvjedujući protiv troškova života. (Vlasti su za Remix navele brojku od 550.000, dok su organizatori govorili o više od 800.000 sudionika.) Nuñez je tu brojku ocijenio preniskom s obzirom na velik broj izgrednika i pljačkaša koji su djelovali na rubovima prosvjednih povorki. Rekao je da je policija u nekim gradovima „izgubila kontrolu” te priznao „nedostatak predviđanja i planiranja”. Pariz, Marseille, Lyon i drugi gradovi bili su pogođeni neredima i pljačkama. U Limogesu je podmetanje požara dovelo do urušavanja krova i tornja povijesne gradske vijećnice.
🇫🇷🔴 JUST IN: The entire roof of the Limoges City Hall has collapsed after an arson attack during ongoing riots in France. Due to the catastrophic damage, this beautiful piece of European architecture is unlikely ever to be restored. Follow: @RMXnews https://t.co/AbqDbP3GIq
— Remix News & Views (@RMXnews) October 17, 2026
Dosadašnja bilanca vrlo je opsežna. Euronews navodi više od 2.500 uhićenja, Remix više od 2.400 pritvorenih, dok je ministar pravosuđa Gérald Darmanin broj pritvorenih procijenio na više od 2.330, od kojih je 70 % bilo punoljetno. Gotovo 1.000 pripadnika sigurnosnih snaga zadobilo je ozljede. Alain Di Crescenzo, predsjednik gospodarske komore, izjavio je da je pogođeno više od 2.000 trgovina, a štetu je procijenio na „stotine milijuna eura”. U ponedjeljak je Lecornu pozvao regionalne vlasti da uvedu „lokalno ograničen i djelomičan policijski sat” te rekao da će gotovo 200 pariških kriminalističkih istražitelja pregledavati videosnimke kako bi identificirali pljačkaše. Parlament također osniva istražno povjerenstvo koje će ispitati uzroke nereda. Kako smo izvijestili, u gradovima na sjeveru zemlje uslijedilo je uvođenje policijskog sata od 20 sati.
Nuñez razmatra i zabranu neprijavljenih prosvjeda koji bi mogli dovesti do javnih nereda. To bi se moglo odnositi i na prijavljene prosvjedne povorke, rekao je, ali samo ako organizatori ili redari svojim postupcima daju vlastima razloga za pretpostavku da bi situacija mogla izmaći kontroli. Kod povorki procijenjenih kao niskorizične trebalo bi izbjegavati javne zgrade i trgovačke ulice. Osim toga, obavještajne službe trebale bi poboljšati svoje procjene broja sudionika, osobito u pogledu najradikalnijih sudionika. Sigurnosnim snagama potrebni su veća „sposobnost reagiranja i mobilnost” u postupanju s „raspršenim” i „iznimno pokretljivim” skupinama, rekao je te poručio parlamentu: „Bit ćemo ondje.”
Za takav pristup postoji presedan. U ožujku 2019., tijekom 19. subote prosvjeda Žutih prsluka, pripadnici operacije Sentinelle čuvali su osjetljive lokacije kako bi se policija mogla usredotočiti na održavanje javnog reda. Prosvjedi su bili zabranjeni na Elizejskim poljanama te u središnjim četvrtima Bordeauxa, Toulousea, Marseillea, Nice i Rouena. Policija je uhitila 31 osobu i izrekla 15 novčanih kazni zbog ulaska u zabranjena područja, nakon 2.322 ulične kontrole u Parizu, izvijestio je NBC News. Macron je odbacio kritike oporbe zbog sudjelovanja vojske: „Tko god pokušava zastrašiti ljude ili sam sebe zastrašiti, griješi.”
Tadašnji ministri jasno su odredili granice djelovanja kako bi izbjegli sukobe. Ministrica nadležna za oružane snage Florence Parly izjavila je da je „isključeno” suprotstavljanje vojnika prosvjednicima te objasnila da će operacija Sentinelle rasteretiti policiju i žandarmeriju preuzimanjem protuterorističkih zadaća. Nuñezov opis statičnih zadaća odgovara tom modelu, no vlada nije objavila na kojim će lokacijama u zemlji vojnici biti raspoređeni.
Neredi se sada odražavaju i na tržištu obveznica. Ovaj smo tjedan izvijestili da su prinosi na desetogodišnje francuske državne obveznice porasli na najvišu razinu u posljednja 24 godine te da se razlika u odnosu na njemačke državne obveznice približila granici od 160 baznih bodova. Osim toga, Moody’s preispituje francuski kreditni rejting Aa3, kojemu je dodijeljen negativan izgled. Ranije smo opisali kako se Francuska, uslijed širenja nereda, približava „točki bez povratka”.
