Musk otvoreno poručio: “Mi Amerikanci smo izveli državni udar u Ukrajini”

Musk otvoreno poručio: “Mi Amerikanci smo izveli državni udar u Ukrajini”

Advertisements

Musk otvoreno poručio: “Mi Amerikanci smo izveli državni udar u Ukrajini”.

Advertisements
Elon Musk optužuje tadašnju Obaminu administraciju da je 2014. organizirala svrgavanje demokratski izabranog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Na summitu DealBook New York Timesa otvoreno je govorio o američkom državnom udaru. Nije poštedio ni Zelenskog: čelnik SpaceX-a optužio je ukrajinskog predsjednika za laganje zbog njegovih tvrdnji o Starlinku i Starshieldu.


Nije riječ o bilo kakvom ruskom političaru, nego o jednom od najvažnijih privatnih podupiratelja ukrajinske vojske koji optužuje Washington da je 2014. organizirao državni udar u Kijevu. Elon Musk izjavio je u srijedu na summitu DealBook New York Timesa da su Sjedinjene Države organizirale svrgavanje demokratski izabranog, proruski orijentiranog predsjednika Viktora Janukoviča. Prema njegovu uvjerenju, do promjene vlasti ne bi došlo bez potpore američkog State Departmenta i drugih američkih institucija. Time milijarder optužuje tadašnju administraciju Baracka Obame da je izravno intervenirala u politički poredak Ukrajine.

Musk se o tome izjasnio nakon što ga je moderator Andrew Ross Sorkin suočio s optužbama da je previše naklonjen Rusiji. Poduzetnik je izričito označio Rusiju kao agresora u invaziji 2022., ali nije želio zanemariti ni američku ulogu u događajima koji su prethodili ratu. Svrgavanje vlade koje je organizirao Washington nazvao je agresivnim činom. Njegova je poruka: tko govori o ruskoj agresiji, ne bi smio izbrisati iz povijesti vlastite američke intervencije u Ukrajini.

Advertisements

Nuland i planovi Washingtona za Kijev

Da su Amerikanci imali svoje prste u tadašnjoj promjeni vlasti, bilo je predmet žestokih rasprava još prije Janukovičeva svrgavanja. Početkom veljače 2014. objavljen je snimljeni telefonski razgovor između Victorije Nuland, tadašnje američke pomoćnice državnog tajnika za Europu, i američkog veleposlanika Geoffreyja Pyatta. Razgovor je objavio BBC. Njih su dvoje u njemu vrlo konkretno raspravljali o političkoj budućnosti Ukrajine i mogućem sastavu nove vlade. Nuland je željela da Arsenij Jacenjuk dobije vodeću poziciju u vladi, dok je bivši svjetski boksački prvak Vitalij Kličko trebao ostati izvan nje. Nekoliko tjedana poslije, 27. veljače, Jacenjuk je doista postao premijer. Washingtonove kadrovske želje tako su bile javno poznate još prije promjene vlasti. Muskova optužba ide i korak dalje: on Amerikancima ne pripisuje samo utjecaj na sastavljanje vlade, nego i organizaciju samog prevrata.

Američki financijski tokovi prema Ukrajini sežu još mnogo dalje u prošlost. U prosincu 2013. Nuland je na događanju američko-ukrajinske zaklade US-Ukraine Foundation izjavila da je Washington od ukrajinske neovisnosti 1991. uložio više od pet milijardi dolara. Službeno je cilj bio izgradnja demokratskih institucija, gospodarski razvoj i poticanje civilnog društva. Istodobno su SAD godinama podupirale snage koje su se zalagale za čvršće povezivanje Ukrajine sa Zapadom. Nuland je tada i sama govorila o intenzivnoj diplomaciji s ukrajinskim vladinim dužnosnicima, oporbenim predstavnicima i europskim partnerima.

Epoha Portal je još u prosincu 2025. izvijestio o ulozi američke agencije za međunarodni razvoj USAID i organizacije Internews, koju je ona financirala, u izgradnji ukrajinske medijske infrastrukture. Još od 1990-ih obrazovali su se novinari, pružala se potpora redakcijama, a televizijske i radijske postaje opskrbljivale su se programskim sadržajima. Američka potpora, dakle, nije se ograničavala na diplomatske razgovore s ukrajinskim političarima. I u medijskom sektoru Washington je tijekom desetljeća stvarao financijske i organizacijske veze. Rasprava o Majdanu i ulozi zapadnih vlada bila je tema i na portalu Epoha još 2024., u kontekstu Putinova intervjua s Tuckerom Carlsonom.

Advertisements

Musk otvoreno optužuje Zelenskog za laganje

No na meti kritika nije bila samo tadašnja Obamina administracija. Musk se oštro obrušio i na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Povod je bio spor oko korištenja satelitskih sustava SpaceX-a od strane ukrajinskih oružanih snaga. Zelenski je tvrdio da Ukrajina koristi sustav Starshield, kojim upravlja američka vlada, te da su njegove mogućnosti ograničene. Musk je to odlučno demantirao. Prema njegovu prikazu, Kijev zapravo traži odobrenje za korištenje komercijalne mreže Starlink u ofenzivnim vojnim napadima.

„Ne želim vas šokirati, ali Zelenski ne govori uvijek istinu“, podrugljivo je rekao Musk moderatoru Sorkinu. Kad je ovaj zatražio dodatno pojašnjenje, čelnik SpaceX-a bio je još izravniji: „Laže.“ Musk je objasnio da su Starlink i Starshield dva različita sustava. Starshield je tijekom vojnih operacija pod nadležnošću američke vlade, dok Starlink funkcionira kao civilna komunikacijska mreža. Neće dopustiti da se njegov komercijalni satelitski sustav zloupotrebljava za upravljanje smrtonosnim jurišnim dronovima.

Musk je pritom podsjetio da bi ukrajinska vojska bez njegove tvrtke nakon ruske invazije u veljači 2022. imala znatne komunikacijske poteškoće. Starlink je održavao vojne komunikacijske veze nakon što su drugi sustavi prestali funkcionirati zbog ruskih napada. Prema njegovoj procjeni, bez te bi se tehnologije ukrajinska bojišnica urušila. Musk je ustvrdio da je kao privatna osoba učinio za Ukrajinu više nego bilo tko drugi. SpaceX je, kako je rekao, nanio štetu i Rusiji preuzevši velik dio komercijalnog tržišta lansiranja od ruske svemirske industrije. Zbog toga poduzetnik smatra apsurdnim da se upravo njega optužuje za potporu Moskvi.

Kijev je vršio pritisak na SpaceX još 2023.

Sukob oko vojne uporabe Starlinka nije nastao tek ove godine. Report24 je već 10. veljače 2023. izvijestio da je SpaceX zabranio korištenje svoje tehnologije za upravljanje ofenzivnim napadima dronovima. Tadašnja predsjednica SpaceX-a Gwynne Shotwell izjavila je da satelitska mreža nije namijenjena uporabi kao oružje. Iz Kijeva su odmah stigle oštre kritike. Predsjednički savjetnik Mihajlo Podoljak optužio je tvrtku da svojom odlukom ide na ruku Putinu. Već tada se od Muska, prema očekivanjima ukrajinskog vodstva, tražilo da odluči na čijoj je strani.

Tri i pol godine poslije Musk nije promijenio svoje stajalište. I dalje želi omogućiti komunikaciju Ukrajincima, ali odbija kao privatni poduzetnik sudjelovati u odlučivanju o izvođenju smrtonosnih napada. U operacijama dronovima mogu stradati ne samo vojnici nego i civili. Takve odluke trebale bi biti u nadležnosti državnih vojnih institucija. Za to je, kako navodi, stvoren Starshield. Musk je kritizirao činjenicu da ga se već godinama pritišće da odustane od vlastitih pravila.

Musk je ponovno odbacio i tvrdnju da je isključio Starlink tijekom ukrajinskog napada na rusku crnomorsku flotu u Sevastopolju. Satelitska mreža tada uopće nije bila aktivirana iznad Krima. Prema njegovim riječima, zbog važećih sankcija SpaceX-u bi za njezino aktiviranje bilo potrebno odobrenje američkog State Departmenta. Musk je jasno dao do znanja da će se držati postojećih ograničenja, bez obzira na pritisak iz Kijeva i optužbe da time podupire Rusiju.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements