Nizozemska priprema građane za nestanke struje i komunikacija.
Nizozemska u međuvremenu priprema svoje građane na moguće sabotaže te na nestanak struje i komunikacija.
Strogo govoreći, vlasti tako pokušavaju građane pripremiti za preživljavanje „energetske krize koju su sami izazvali”, piše ELA.
Stvaranje zaliha imperativ je trenutka
Nizozemske vlasti stoga su počele pripremati stanovništvo na preživljavanje bez struje i komunikacijskih veza. Građanima se preporučuje da pripreme zalihe hrane i vode za 72 sata, kako je izvijestio i FT (Financial Times).
U Haagu smatraju da je Europa, kao posljedica porasta kibernetičkih napada, sabotaža i drugih hibridnih prijetnji, koje zapadne obavještajne službe, naravno, povezuju s Rusijom, ušla u „sivu zonu između rata i mira”.
U zemlji se održavaju vježbe za stanovništvo, između ostalog se modernizira i sustav sirena za slučaj nuklearne prijetnje, a za tu je svrhu razvijena aplikacija s uputama koja radi i bez interneta. Već ju je instaliralo više od 60.000 ljudi.
Osim toga, vlasti smatraju da je za Europu došlo vrijeme da obnovi elemente civilne zaštite iz razdoblja Hladnog rata, uključujući infrastrukturu skloništa, te da pripremi ljude na dugotrajnije prekide opskrbe električnom energijom, komunikacijama i drugim osnovnim uslugama.
„Rječita” smjernica EU-a
Dosad sve to, barem iz zapadne perspektive, izgleda logično. Sve dok se ne pogleda aktualna objava EU-a o tome.
Državama članicama EU-a preporučuje se štednja plina i električne energije, kako je, između ostalih, izvijestio i Reuters.
Povjerenik EU-a za energetiku Dan Jørgensen poslao je ministrima energetike država Europske unije pismo u kojem je upozorio na nadolazeću krizu i pozvao vlade da razmotre mjere za ograničavanje potražnje za plinom i električnom energijom.
Kao središnji problem pritom se navodi stanje europskih skladišta plina. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, ona su popunjena oko 70 posto, što je 12 postotnih bodova manje nego godinu ranije i znatno ispod uobičajene sezonske razine od 86 posto za ovo doba godine. Pritom su razlike među državama znatne. Dok su zalihe u Francuskoj oko 81 posto, u Njemačkoj iznose samo 57 posto.
Jørgensen u svom pismu situaciju, u skladu s narativom, povezuje s posljedicama sukoba s Iranom.
„Suočavamo se s krizom cijena povezanom s krizom opskrbe”, citira novinska agencija povjerenika EU-a.
Blokada Hormuškog tjesnaca, kroz koji se uobičajeno prevozi 20 posto svjetskih isporuka nafte i LNG-a, dovela je do naglog rasta svjetskih tržišnih cijena. Europa, koja oko 80 posto svojih potreba za plinom podmiruje uvozom, pritom se pokazala posebno ranjivom. Prema Jørgensenu, vruće i suho ljeto dodatno je opteretilo energetske sustave.
U pismu ministrima stoga se predlaže da se „ispita” niz konkretnih koraka za smanjenje potrošnje:
Ograničiti temperaturu u javnim zgradama.
Zabraniti vanjsko grijanje (primjerice na terasama).
Isključiti vanjsku rasvjetu tijekom noći.
Iskoristiti fleksibilnost pravila EU-a o skladištenju plina kako bi se cilj punjenja skladišta smanjio s 90 na 80 posto.
