“Sat sudnjeg dana”, koji upozorava na opasnost od nuklearnog rata, uspostavljen 1947. godine, trenutno pokazuje 90 sekundi do ponoći, što je bliže mogućnosti nuklearnog uništenja nego ikad prije, piše njemački list “Junge Welt”.

“Sat sudnjeg dana” utemeljio je “Bulletin of Atomic Scientists”, renomirani stručni časopis, utemeljen nedugo nakon Drugog svjetskog rata, kako bi upozorio na opasnost od nuklearnog sukoba.

Činjenica da smo se danas mogućnosti nuklearnog rata približili više nego u najkritičnijim fazama Hladnog rata dovoljno govori sama za sebe.

Spremaju li se velike nuklearne sile vratiti nuklearnim pokusima? U relevantnim elitnim krugovima, koji se bave pitanjima vojne strategije, u posljednje se vrijeme sve više govori o tobožnjim prednostima obnove testiranja nuklearnog oružja. Ti bi se testovi provodili na američkom poligonu u Nevadi.

U SAD-u se službeno tvrdi da se ti objekti samo moderniziraju kako bi mogli nastaviti s dopuštenim aktivnostima. Trebamo li vjerovati? Uostalom, SAD još nije ratificirao Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa iz 1996., koji zabranjuje sva testiranja, uključujući podzemne eksplozije.

U televizijskom intervjuu u srijedu, ruski predsjednik Vladimir Putin osvrnuo se na nagađanja o nastavku američkih nuklearnih pokusa. Putin je izjavio da će Moskva, ako Washington to provede, moći adekvatno odgovoriti. Kako bi mogla odgovoriti na te situacije, Rusija je u studenom prošle godine povukla ratifikaciju sporazuma o zabrani testiranja iz 1996. godine.

Putin je rekao da nije zabrinut zbog tekuće modernizacije američkog nuklearnog oružja. SAD predstavlja novu generaciju atomskih bombi B61-12, koje će biti uskladištene u Buhelu. Prošli tjedan je potvrđeno da će ih nositi borbeni avion F-35A. Međutim, Rusija, objasnio je Putin, još uvijek ima “moderniji” nuklearni arsenal.

Putin se prije svega osvrnuo na opasnost od nuklearnog rata. Naravno, Rusija je “vojno i tehnički” spremna upotrijebiti nuklearno oružje, rekao je ruski predsjednik, ali će to učiniti samo ako njezino postojanje, suverenitet i neovisnost budu ugroženi. Putin to ne očekuje.

SAD točno procjenjuje rizik od daljnje eskalacije i izbijanja nuklearnog rata ako pošalje kopnene trupe u Ukrajinu. Upravo zato oni to neće učiniti. SAD još uvijek ima dovoljno stručnjaka na “polju strateškog obuzdavanja” koji su u stanju ispravno procijeniti opasnost.

Ova se izjava može shvatiti samo kao novo upozorenje Rusije zapadnoj Europi. Već krajem veljače Putin je upozorio da će, ako francuski predsjednik Emmanuel Macron pošalje vojsku u Ukrajinu, pokrenuti eskalaciju koja bi mogla završiti nuklearnim ratom.

Međutim, rasprava u Europi o tome se nastavlja. Sposobnost “strateškog obuzdavanja” koju Putin prepoznaje u SAD-u očito nedostaje u EU.