Onima koji to ne učine stiže Državni inspektorat i slijede kazne i eutanazija svinja.

Svi uzgajivači čiji objekti ne udovoljavaju kategoriji 3, a s ciljem sprječavanja širenja afričke svinjske kuge (ASK), svinje moraju poklati najkasnije do 31. listopada, izjavio je u utorak za Glas Slavonije državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić. Dopunjena je to naredba na temelju u ponedjeljak održanog sastanka o srpječavanju širenja te bolesti.

Zahtjev OBŽ-a

“Naredba se odnosi na zone ograničenja – Vukovarsko-srijemsku županiju, zone visokog rizika – Osječko-baranjsku, a vrijedi i za zone zaraze, a to su one općine u čijem je krugu utvrđen ASK kod divljih svinja. To su dijelovi Sisačko-moslavačke, dijelovi Karlovačke županije, jedna općina u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji. Za preostala područja u Hrvatskoj krajnji rok za provedbu ove obvezujuće naredbe je 30. studenoga. Naredba je donesena na zahtjev predstavnika OBŽ-a”, kaže Pavić.

Naredba se, drugim riječima, odnosi na posjednike svinja čiji su objekti u neuvjetnim kategorijama – kategorijama 0, 1 i 2, i koje svinjokoljom moraju isprazniti do kraja listopada. Svi koji nisu u kategoriji 3 trebaju poklati svinje do 31. listopada i to meso mogu najnormalnije konzumirati. Onima koji to do tada ne učine stiže Državni inspektorat, kazne, eutanazija svinja. Drugim riječima, svi koji nakon 31. listopada neće biti kategorija 3 – ne smiju imati svinje, kaže Pavić.

Naredba je među uzgajivačima s kategorijama 0, 1 i 2, a mahom su to mali proizvođači s nekoliko svinja, za vlastite potrebe, odjeknula poput bombe. “To je strašno! Ovdje se uvijek svinje kolje u studenome i poslije, ne u listopadu, a kolinje se dogovara mjesecima unaprijed zbog ljudi koji ti trebaju pomoći u tako velikom poslu. Kako to u ovom kratkom vremenu, od samo 20-ak dana, sada tehnički provesti?! Tu je i pitanje vremena, koje nije dovoljno hladno za kolinje. Tko meni može oduzeti moje zdrave svinje ako ih do 31. listopada ne pokoljem?!” burno reagira Đakovčanin Slavko, koji za svoj objekt kaže da je legaliziran, a da mu svinje imaju markice i putovnice, no nije ga kategorizirao. Plan mu je bio četiri tovljenika zaklati 18. studenoga. Što će sada, kaže, ne zna.

Neregistrirani

Na sastanku održanom u ponedjeljak rečeno je kako je cilj spriječiti širenje bolesti, ali i da ona u posljednje vrijeme bilježi trend pada novih slučajeva. U OBŽ-u dosad nije zabilježen ni jedan slučaj ASK-a i ta se županija, čulo se na sastanku, želi zaštititi od prodora bolesti iz susjedne Vukovarsko-srijemske župnije, pogotovo veliki sustavi u njoj, koji čine 78 posto ukupne svinjogojske proizvodnje OBŽ-a. Bez ijednog slučaja ASK-a, u OBŽ zasad nije bilo ograničenja kada je riječ o prometu, trgovini svinjama i dr. Na sastanku se čulo da hladno vrijeme pogoduje bržem širenju bolesti, a da je u VSŽ-u dosad eutanazirano i uginulo 22.500 svinja.

U OBŽ-u postoji 3918 proizvođača svinja u kategorijama 0, 1 i 2, što znači da ne ispunjavaju uvjete i standarde za držanje, a mahom je riječ o onima što imaju samo nekoliko svinja. S druge strane, većina je proizvodnje, čak 89 posto, u kategorijama 3 i 4, što znači da se drže utvrđenih standarda, a koji strahuju da im njihove velike uzgoje ne ugroze mali. Istovremeno, u tijeku je rekategorizacija, u kojoj se onima u kategorijama 0, 1 i 2 daje mogućnost da prijeđu iz nižih kategorija u višu, kategoriju 3, i podignu svoje uvjete i biosigurnosne mjere. Veliki proizvođači procjenjuju da je bar deset posto onih koji uopće nisu registrirani, čije svinje ni markice nemaju. Rekategorizaciju provodi i Veterinarska stanica Đakovo, čiji direktor Ante Strmotić kaže kako će taj postupak, što se njih tiče, potrajati minimalno do kraja godine. Prema saznanjima na terenu, dobar dio svinjogojaca iskoristio je rekategorizaciju i proteklih dana prešao iz kategorije 2 u 3. “To su oni koji misle dalje raditi. Po naputku Stožera i Uprave za veterinarstvo, obilazimo i registrirane i neregistrirane. Neregistrirani objekt u 14 dana mora se registrirati, a potom ga se upoznaje s uvjetima kategorije 3. Ako ne, ide se na prisilno klanje”, kaže Strmotić. Dodaje, kategorija 1 uopće ne zadovoljava, a 2 tek djelomično. “Dosad se rekategoriziralo oko 8000 uzgajivača”, kaže državni tajnik Pavić.

Goran Jančo Hrvatski središnji savez udruga uzgajivača svinja

Rekategorizacija objekata trebala je davno biti riješena

Član Izvršnog odbora Hrvatskog središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja, veliki đakovački svinjogojac Goran Jančo, čiji je objekt u kategoriji 3, na vijest o naredbi o kolinju do 31. lsitopada kaže kako je stvar oko rekategorizacije objekata trebala biti regulirana još prije tri-četiri godine, a da je ovo sada gašenje požara. “Trebali smo biti spremni na to, kako struka tako i uzgajivači. Sve što je dosad bilo možemo zaboraviti, došle su nove okolnosti, nove bolesti. Tko je imalo ozbiljniji svinjogojac – ima kategoriju 3. I prije je bilo bolesti kada smo mi zbog provedbe biosigurnosnih mjera sprječavali unos mikroorganizama na farmu, ASK je samo jedna od mnogobrojnih”, kaže Jančo. Dodaje, uzgajivači imaju više mogućnosti – uz provedbu preporuke – i da se rekategoriziraju i riješe problem na vrijeme, postoji izlaz. “Zašto se ne rekategorizirati i tako spasiti i svoj i tuđi uzgoj?!” dodaje Jančo. Veliki svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca, koji je uzgoj sada podigao na 7000 tovljenika, kaže, urodi li mjera rezultatima – pozdravlja ju. I njegov objekt je u kategoriji 3 i strahuje da zbog neuvjetnih uzgoja u opasnost ne dođu veliki sustavi. “Rekategorizacija je jedina ispravna stvar da se zaštiti nas ozbiljne, velike”, kaže Kolić.

Dugoročne prognoze nisu dobre

Mato Damjanović iz Strizivojne iskoristio je aktualnu rekategorizaciju i ovih dana iz kategorije 2 prešao u 3. U njegovu su objektu tri tovljenika za klanje i 20-ak prasaca. I njegov sumještanin Hrvoje Glavačević, kaže, ima kategoriju 3, i to još otprije, a u objektu mu je oko 40 svinja. “Mi u svemu, kada je riječ o EU-u, moramo biti prvi, kao pokusni kunići”, negoduje baranjski svinjogojac Miroslav Petrov uspoređujući stanje u Hrvatskoj i u Mađarskoj. Mali proizvođači upozoravaju na dugoročno stanje kada je o držanju svinja riječ; Đakovčanin Slavko upozorava da na rubnim dijelovima poput ruralnog đakovačkog Stočina, gdje je prije svatko imao svinjce, svinja više nema, da je to budući scenarij i drugdje.

IZVOR