Što se to događa sa Schengenom?
Četrdeset godina nakon potpisivanja Schengenskog sporazuma, jednog od najvećih postignuća europske integracije, unutarnje granice se sve više ponovno pojavljuju diljem Europe. Ono što je nekoć simboliziralo takozvanu slobodu kretanja i ujedinjenu Europu sada je pod ozbiljnim pritiskom migracija, terorizma i geopolitičkih napetosti.
Schengenski prostor sada obuhvaća 29 zemalja i više od 450 milijuna ljudi. No analitičari upozoravaju da je vizija slobodne Europe iz 1985. bila loše pripremljena za krize koje su uslijedile – od migrantskog vala 2015. do terorističkih prijetnji i situacije u Ukrajini.
Od idealizma do krize
„Prije četiri desetljeća svijet je bio potpuno drugačiji“, ističe Richard Schenk iz MCC Bruxellesa.
“Tada je bila dovoljno jaka da zaštiti vanjske granice, dok su unutarnje mogle nestati. Danas, s milijunima migracija i globalnim promjenama, taj koncept više ne funkcionira.”
Jolanta Szymanska iz Poljskog instituta za međunarodne odnose dodaje da je projekt bio „idealistički i nepripremljen za krize“ te da su granične kontrole unutar Schengena nakon 2015. postale „nova norma“.
Države ponovno preuzimaju kontrolu
Trenutno 11 zemalja ima aktivne kontrole unutarnjih granica.
Njemačka, Austrija i Norveška navode sigurnosne rizike povezane s Ukrajinom.
Italija i Slovenija strahuju od infiltracije terorista i krijumčarenja oružja.
Poljska kontrolira granicu s Litvom zbog “krijumčarenja migranata” koje, tvrdi Varšava, organizira Bjelorusija u suradnji s Moskvom.
Europski čelnici ovaj fenomen nazivaju “hibridnim napadom”, dok Minsk odbacuje sve optužbe.
Udarac europskom identitetu
Ponovno uvođenje granica ne utječe samo na migrante već i na same Europljane, koji nakon godina slobodnog kretanja ponovno čekaju u redovima na graničnim prijelazima. Stručnjaci upozoravaju da ova praksa potkopava samu bit Schengena i šalje negativnu poruku izvan EU – da umjesto suradnje, države članice u kriznim vremenima pribjegavaju argumentima i nacionalnim mjerama.
Schengen slavi svoju 40. obljetnicu
Europska komisija i dalje brani Schengen kao “najveće područje slobode i sigurnosti na svijetu” i ističe da je broj ilegalnih ulazaka u EU u 2024. pao za 38% u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, također priznaje da su migracije instrumentalizirane kao političko oružje te sve više ulaže u jačanje vanjskih granica.
Pa ipak, kako stvari trenutno stoje, jedan od stupova europskog jedinstva – slobodno kretanje bez granica – više nije zajamčen.
