Prazne police nakon kibernetičkog napada: Nizozemska planira hitne supermarkete.
Što se događa kada hakeri ne napadnu banke ili državne institucije, nego opskrbu hranom? Nizozemci su u listopadu dobili predodžbu o tome. Trgovački sektor sada radi na uspostavi krizne mreže za takozvanu „crnu fazu” (Phase Schwarz) – krizni scenarij u kojem dolazi do velikih prekida u opskrbi električnom energijom, informatičkim sustavima ili lancima opskrbe. Kako je direktor CBL-a Marc Jansen objasnio za nizozemski list AD, postojeći supermarketi trebali bi se moći prenamijeniti u prodajna mjesta za izvanredne situacije. Od približno 4.500 trgovina u zemlji, dio bi trebao biti opremljen agregatima za proizvodnju električne energije. Lokacije bi bile raspoređene tako da svaki građanin do takve trgovine može stići automobilom u roku od 15 minuta ili biciklom za pola sata.
Hakerski napad i stotine milijuna eura gubitka prihoda
Koliko opskrba hranom danas ovisi o funkcionalnim računalnim sustavima, pokazao je kibernetički napad na trgovačku grupaciju Ahold Delhaize u listopadu. Trgovački koncern morao je iz sigurnosnih razloga isključiti svoje informatičke sustave. Distribucijski centri prestali su s radom, internetske narudžbe više nisu bile moguće, a već nakon jednog dana u trgovinama Albert Heijn počelo je nedostajati svježih namirnica. Zbog toga koncern u četvrtom tromjesečju očekuje gubitak prihoda od 200 do 250 milijuna eura. Operativna dobit mogla bi biti manja za 75 do 100 milijuna eura.
Francuska je prošla još gore. Ondje su hakeri manipulirali rashladnim sustavima u približno 700 supermarketa, povisivši temperaturu na pojedinim mjestima do 50 stupnjeva, zbog čega su uništene namirnice vrijedne nekoliko milijuna eura. Francuski istražitelji odgovornima smatraju hakersku skupinu povezanu s iranskom Revolucionarnom gardom. Report24 je već izvijestio o opsežnoj sabotaži tijekom koje su iskorišteni postojeći sigurnosni nedostaci.
U slučaju krize povratak na analogni sustav distribucije robe
Nizozemski hitni supermarketi ubuduće bi trebali moći funkcionirati i bez uobičajenih digitalnih sustava za upravljanje robom. Umjesto približno 25.000 različitih artikala, nudili bi samo osnovni asortiman. Potrebno je iznova organizirati čak i međusobnu opskrbu konkurentskih trgovačkih lanaca. Dosad su različiti računalni sustavi onemogućavali takvu suradnju. Desetljeća optimizacije poslovanja usmjerene na što manje zalihe i neprestanu dopunu robe stvorila su opasnu ovisnost.
Koliko malo prostora za manevar ovaj sustav ostavlja u slučaju većih poremećaja, pokazuje studija „Zalihe hrane u Nizozemskoj: pripremljenost ili rasipanje?” (Voedselvoorraden in Nederland: voorbereid of verspilling?), koju su u rujnu objavili Institut Clingendael i Sveučilište Erasmus. Prema studiji, police u supermarketima mogle bi ostati prazne u roku od dva do tri dana u slučaju prekida rada središnjih logističkih sustava. Istraživači stoga preporučuju stvaranje zaliha hrane za osam umjesto dosad predviđena tri dana – bilo u samim kućanstvima ili osiguravanjem odgovarajućih rezervi u trgovačkom sektoru.
O praktičnoj provedbi već se pregovara s nizozemskim Ministarstvom poljoprivrede. Razgovori obuhvaćaju agregate za proizvodnju električne energije, odgovarajuće skladišne prostore i financiranje dodatnih zaliha. Tako se pokazuje da čak i osnovna opskrba hranom ovisi o pitanju koje u dosad izrazito digitaliziranoj trgovini gotovo nije bilo u središtu pozornosti: kako prodavati i distribuirati robu kada računalni sustavi prestanu funkcionirati?



