S tog naslova mogli bismo postaviti nekoliko vrlo važnih pitanja:

• Kako to da su u požari uvijek u ljeti? Jer šume mogu gorjeti i u druga godišnja doba.
• Kako to da požari nastaju u velikim prostranstvima bez prisutnosti čovjeka? Znamo da požar može uzrokovati i priroda (grom i tome slično), ali…
• Kako to da u jednoj državi može biti istovremeno tisuću požara?
• Kako to da požari često nastaju u blizini naseljenih mjesta?
• Zašto se u slučaju požara u naseljenim mjestima ne provodi evakuacija stanovništva, i zašto se ne ugasi požar?
• Želi li netko da na opožarenim mjestima u prirodi i u naseljima ostane takvo stanje, i je li netko “bacio oko” na to područje?
• Žele li vlasti u svim državama zaista spriječiti požare i njihov utjecaj na prirodu i na imovinu građana?

Ja ne vjerujem da žele. Jer da uistinu to žele – nešto bi odavno po tom pitanju poduzele.

Kako požari već desetljećima pustoše prirodu i imovinu građana do sada se već trebao riješiti taj problem i ja se čudim kako to do sada nitko nije riješio.

A to je u biti vrlo jednostavno. Velika je glupost da države jedna drugoj desetljećima posuđuju kanadere i air tractore kao da se ne žele trajno opskrbiti ovim proizvodom.

Pa ozbiljne države koje imaju izazove s požarima već su odavno trebale udvostručiti broj kanadera i problem riješen, a ako ne bi bio riješen, onda utrostručiti broj istih, jer je šteta uvijek stotine puta veća od cijene kanadera, a da ne pričamo o izgubljenim ljudskim životima koji nemaju cijenu.

Ozbiljne države bi iz okruženja naselja trebale ukloniti stabla, travu i grmlje. Ozbiljne države u blizini naselja ne bi trebale imati velike šumske površine. Zar je stručnjacima teško izmjeriti i izračunati koliko je dugačak plamen u najvećem požaru? I onda prema tome planirati održavanje, prosjeke i slično.

I na kraju jedno pitanje za sve. Kada ste zadnji puta pročitali ili vidjeli da u tijeku velikih i opasnih požara na nekom području padne kiša? Ako niste nikad, je li to slučajnost?