Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u zadržao se osjetno ispod prosjeka EU pokazali su najnoviji podaci.
U 13 zemalja EU-a javni dug bio je na kraju ožujka iznad 60 posto udjela u BDP-u.
Najviši dug tradicionalno je bio u Grčkoj, gdje je premašio njihov BDP za nešto više od 50 posto i Italiji s premašenim dugom za 37 posto.
U Hrvatskoj dug iskazan udjelom u BDP neznatno je porastao i iznosi 58,4 posto.

Na prvi pogled, to je odličan rezultat.

Kad se pažljivo analizira hrvatski građani i poduzetnici ili nisu spremni i sposobni prihvatiti novac od europskih i domaćih banaka i investirati u posao ili nas europske banke na neki način diskriminiraju i otežavaju investicije u RH tj. svjesno sprječavaju dotok novca na domaće tržište.

Danas svaki građanin RH koji želi kupiti naprimjer novi auto zna odgovor na to pitanje, jer vrlo lako se dogovori sa bankama.

Znamo da je poslovni rizik za banke relativno visok zbog barem 10 tisuća teških prometnih nesreća godišnje u RH.

Unatoč tome banke ruše sve barijere da Hrvati mogu investirati u nove automobile.

Većina poslovnih ljudi u RH, uvjeren sam, nema takvu naklonost bankarskog sektora kad je u pitanju pokretanje biznisa.
Posebno su diskriminirani građani kad žele kredit za kupovinu stana ili kuće.
U potpunom je nesrazmjeru vrijednost kuće ili stana i njihov vijek trajanja prema uvjetima koje su nametnule banke.

Možda je tu i uzrok i razlog vrlo male zaduženosti RH u odnosu na veličinu BDP-a.
Ako je to i dijelom točno onda je poražavajuće.
Upitno je treba li se sa tim hvaliti ili Vlada RH treba primorati bankarski sektor da Hrvati lakše dolaze do novca, ali ne samo za kupnju stranih auta.
Nažalost, to danas u Hrvatskoj nije teme.

Treba nam Pravedna Hrvatska!