Šefica Europola Catherine De Boll otkriva strahote koje se događaju u Europi, ali to bi također mogla biti jedna od njihovih pomno postavljenih zamki.
Catherine De Boll, izvršna direktorica Europola od 2018. godine, otkrila je šokantne detalje o kartelima droge, zlostavljanju djece i kibernetičkom kriminalu u Europi u nedavnom intervjuu za belgijski L’Echo.
De Boll je objasnila da su kriminalci potpuno ušli u digitalni svijet od pandemije. To se odnosi i na trgovinu drogom, gdje se većina poslovanja odvija online. „Šifrirane poruke omogućuju da se spremnik kokaina zamijeni za zgradu, da se pranje novca obavi digitalno i da se plaćanja izvrše u kriptovalutama“, rekla je.
Glavni problem Europola u borbi protiv ovih zločina je taj što se većina poruka koje koriste kriminalci šalje putem pružatelja usluga izvan Europe, koji ne podliježu europskim zakonima. Budući da su poruke šifrirane, tehnološke tvrtke tvrde da ni one ne mogu vidjeti sadržaj, pa čak ni uz sudski nalog ne mogu omogućiti pristup europskim vlastima.
Djeca su posebno ranjiva u ovoj situaciji, jer pedofili i drugi kriminalci mogu “neotkriveno pristupiti tisućama djece istovremeno”.
Ranjiva mladež lako upada u “destruktivni svijet” digitalnih mreža, kaže De Boll. Dvanaestogodišnjaci su vrlo osjetljivi na psihološki pritisak i ne mogu se braniti. “Sve se to ne događa na ulici, već kod kuće. Ako nemamo pristup kanalima gdje se to odvija, ne možemo probiti mrežu. To je društveni izbor”, rekla je direktorica Europola, braneći zahtjev za pravom praćenja razgovora na šifriranim platformama.
Ovo nije prvi put da policijske agencije zahtijevaju pristup šifriranim komunikacijama. Zagovornici slobode govora upozoravaju da šifriranje omogućuje sigurnu komunikaciju u autoritarnim režimima, dok neke europske zemlje optužuju šifrirane aplikacije za razmjenu poruka za širenje “govora mržnje” i kriminala. Još 2022. godine njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Fasser predložila je zabranu Telegrama – aplikacije koju su već zabranile zemlje poput Kine, Irana, Pakistana, Bjelorusije i Kube.
De Boll je istaknula da je Europol vrhunski u analizi podataka te da „ima stručnost koju države članice često nemaju, posebno kada je riječ o šifriranoj komunikaciji“. Kao primjer navela je slučaj Sky ECC iz 2021. godine, prvi put kada je Europol imao izravan pristup digitalnoj komunikaciji kriminalaca nakon što su njegovi stručnjaci provalili u platformu za chat. Čelnica Europola opisala je otkrića kao šokantna: „Osjećali su se toliko sigurno u tom kodiranom okruženju da su izdavali naredbe za ubijanje bez imalo srama, kao da samo razgovaraju uz kavu. Mučenja i pogubljenja snimana su i poslana počiniteljima, uz dokaz o plaćanju.“ Također je postalo jasno koliko je Europa pogođena kriminalom povezanim s drogom i koliko su korumpirani „pomorci, carinici, policajci i lučki radnici“.
Najviše zabrinjava što kriminalne mreže sve više regrutiraju mlade ljude, jer u mnogim europskim zemljama djeca i mladi nisu kazneno odgovorni do određene dobne granice. Dok u Velikoj Britaniji desetogodišnjaci mogu biti kazneno odgovorni za određena djela, u Belgiji je ta granica viša. Ovdje “vidimo dvanaestogodišnjake koji ubijaju za 20.000 eura”.
Mladi prijestupnici regrutiraju se putem videoigara i društvenih mreža. „Kriminalci testiraju njihovu osjetljivost na nasilje određenim riječima, procjenjujući mentalnu ranjivost i potencijal za iskorištavanje“, objasnio je De Boll. Meta za koju se mladi ljudi koriste također se mijenja. „U prošlosti su mladi ljudi samo držali ili prodavali male količine droge. Danas se regrutiraju za mučenje i ubijanje. Ako ih uhvate ili ‘otkriju’, jednostavno ih zamijene.“
De Bol smatra da bi se za borbu protiv ovog problema trebalo razmotriti uvođenje dobne granice za korištenje društvenih mreža. Protivnici te ideje tvrde da bi to mogao biti način da politički establišment ograniči pristup informacijama i mišljenjima koja smatraju neprikladnima – u vrijeme kada se mladi u Europi sve više okreću desnici, s rastom desniceih populističkih i konzervativnih stranaka među mladim biračima u zemljama poput Španjolske, Francuske i Njemačke.
Dakle, zaključak je jasan. Pod krinkom borbe protiv kriminala i droge uvodi se špijunaža poruka na društvenim mrežama, što u prijevodu znači još veći nadzor i kontrola nad građanima.
