“Slučaj George Floyd”: Elon Musk zahtijeva puštanje osuđenog policajca na slobodu.
Bijeli policajac Derek Chauvin, prema navodima mainstream medija i američkog pravosuđa, bio je odgovoran za to što je tijekom uhićenja „ubio“ crnog kriminalca. Posljedica su bili prosvjedi Black Lives Matter, koje je sustav podržavao i koji su uvelike pridonijeli tome da Donald Trump 2020. godine ne bude ponovno izabran. Elon Musk sada se zauzima za osuđenog policajca.
Krajem svibnja 2020. kriminalac George Floyd bio je pod snažnim utjecajem droge i bio je osumnjičen da je u jednoj trgovini platio krivotvorenim novcem. Prilikom uhićenja, nakon naguravanja, policijski službenik Chauvin, koji je tada bio na dužnosti, držao je Floyda na tlu koljenom (uobičajena policijska tehnika pri uhićenjima u SAD-u).
Kada je Floyd rekao da više ne može disati, Chauvin je pozvao hitnu pomoć, koja se, međutim, dugo nije pojavila (vjerojatno i zbog mnoštva ljudi ogorčenih zbog policijske intervencije). Floyd je naposljetku preminuo od zatajenja srca, pri čemu se mišljenja razlikuju oko toga jesu li glavni uzrok bili predoziranje drogom ili način na koji je bio zadržan.
Nakon svojevrsne kampanje woke medijskog kartela, „demokrata“, raznih lijevih nevladinih organizacija i zaklada milijardera, masovni prosvjedi pod sloganom „Black Lives Matter“ izvršili su velik pritisak na tadašnju Trumpovu vladu. Doveli su do pljački i nekoliko smrtnih slučajeva (što u sistemskim medijima gotovo nikoga nije zanimalo).
Pod snažnim pritiskom javnosti, tada 45-godišnji Chauvin u travnju 2021. naposljetku je osuđen na 22,5 godina zatvora zbog ubojstva. Kazne su dobili i njegovi kolege koji su bili prisutni tijekom intervencije: Tou Thao 4 godine i 9 mjeseci, James Kueng 3 godine i 6 mjeseci, Thomas Lang 3 godine.
Musk staje u Chauvinovu obranu
Elon Musk, čelnik Tesle, Starlinka i X-a te povremeni savjetnik vlade, sada je ponovno otvorio tu temu. U objavi na X-u 19. kolovoza napisao je:
“Derek Chauvin je nepravedno osuđen za ubojstvo; stoga bi trebao biti pušten na slobodu.”
Činjenice dokazuju da nije bio uzrok smrti i da ni u jednom trenutku nije imao namjeru uzrokovati bilo čiju smrt. Što god drugo bio – nije ubojica.
To je istina.”
Derek Chauvin was unjustly convicted of murder, therefore he should be freed.
— Elon Musk (@elonmusk) August 19, 2026
The facts show that he was not the cause of death, nor did he at any time intend for a death to occur. Whatever else he may be, he is not a murderer.
That is the truth.
A tijekom rasprave, Musk je dan kasnije dodao još jednu točku:
„Mediji nikada nisu spomenuli da su policajci odmah pozvali hitnu pomoć kada se Floyd požalio na kratkoću daha.
Neobično ponašanje za ‘ubojice’.“
The media never mentioned that the police officers called an ambulance immediately when Floyd complained of shortness of breath.
— Elon Musk (@elonmusk) August 20, 2026
Unusual behavior for “murderers”. https://t.co/0H59ZKhihI
Komentatori pitaju: Je li to način na koji se ubojica ponaša? Drugi pak osudu četvorice policajaca naziva “pokaznim suđenjem u sovjetskom stilu”.
Derek Chauvin was unjustly convicted of murder, therefore he should be freed.
— Elon Musk (@elonmusk) August 19, 2026
The facts show that he was not the cause of death, nor did he at any time intend for a death to occur. Whatever else he may be, he is not a murderer.
That is the truth.
Donald Trump je odmah na početku svog drugog mandata pomilovao „jurišnike na Kapitol“, koji su bili osuđeni za vrijeme prethodne vlade. Sigurno je čuo Muskova zahtjev za oslobađanjem Chauvina, koji je 2023. godine u zatvoru zamalo ubijen nakon što ga je drugi zatvorenik izbo nožem.
Hoće li Trump imati hrabrosti pomilovati i Chauvina i njegove kolege? Ili se boji rulje Black Lives Matter?
Preispitivanje pokreta Black Lives Matter
Svi mainstream mediji, velika većina velikih korporacija i institucije woke države podržali su 2020. mobilizaciju i zahtjeve pokreta „Black Lives Matter“. To je kod svih kritički nastrojenih ljudi moralo izazvati skepsu!
Okidač za navodno „spontani prosvjedni pokret“ u SAD-u upravo je bila smrt Georgea Floyda. Da je među policajcima doista postojala namjera da ga ubiju (= ubojstvo), od samog je početka bilo krajnje malo vjerojatno. Može se također preispitati i tvrdnja da su policajci koji su sudjelovali u intervenciji „bijeli rasisti“ – uostalom, glavni počinitelj oženjen je Azijatkinjom, a jedan od drugih policajaca i sam je azijskog podrijetla.
U mainstream medijima uglavnom se prešućivalo da je ubijeni Floyd imao dugu kriminalnu prošlost, s nizom kaznenih djela povezanih s drogom i krađama, a naposljetku i oružanom pljačkom tijekom koje je trudnoj (crnkinji) prislonio pištolj na trbuh kako bi je prisilio da mu preda svoje dragocjenosti.
Naravno, njegovi zločini ne opravdavaju njegovo ubojstvo, ali Floyd definitivno nije prikladan za ulogu mučenika kojemu su posvećeni murali, koji je pokopan u zlatnom lijesu i kojemu je predsjednički kandidat Joe Biden uputio poruku.
Stav korporacija
Unatoč tome, kampanju BLM-a 2020. nisu podržavali samo woke mediji nego i globalističke korporacije. Američka stranica internetske trgovine Amazon dočekivala je svoje kupce crnim transparentom sa sloganom „Black Lives Matter“. Istodobno je koncern Jeffa Bezosa, koji je tijekom koronakrize povećao svoje bogatstvo za još desetke milijardi, poznat po katastrofalnim uvjetima rada. Ekstremne vrućine u distribucijskim centrima, nevjerojatan pritisak na učinak, nedostatak sigurnosnih mjera i represija pritom posebno pogađaju migrante.
Momčad Formule 1 Mercedes jasno se pozicionirala, ukrasila se „antirasističkom“ „humanošću“ i demonstrativno vozila u crnim bolidima, dok je Daimler istodobno u Hambachu na istoku Francuske zatvorio tvornicu i ostavio 1.600 radnika bez posla. BMW je pseudo-humanistički financirao pravni fond crnog „prosvjednog pokreta“, a istodobno je, na štetu radnika, najavio da će u svojim tvornicama „smanjiti“ broj zaposlenih za 10.000 radnika preko agencija i 6.000 zaposlenih iz stalnog radnog odnosa.
Demonstrativno su se za BLM pozicionirale i stotine drugih multinacionalnih velikih korporacija, primjerice General Motors i VW, Goldman Sachs (predvodnik neoliberalne deregulacije na štetu radničke klase) ili Bank of America. Isto vrijedi za sportske brendove Nike i Adidas, trgovačke lance Ikea i H&M, velike restoranske lance McDonald’s, Subway i Starbucks, kao i za Lego, Warner, Disney i The Academy (Oscari), Versace, Levi’s, Converse i Louis Vuitton.
A kampanju BLM-a podržali su, među ostalima, i Google, Twitter, YouTube, HBO, Apple Music, 23andMe, Condé Nast, Nintendo, Microsoft, McAfee, Netflix, Playstation, Pokémon, Sony, Soundcloud, Spotify, Tinder, Uber, Etsy, Kickstarter, Chick-fil-A, Ben & Jerry’s, Bratz, Marvel, Napster i Procter & Gamble. Većina korporacija to je zasigurno činila iz punog uvjerenja jer podržavaju globalističku agendu, neke pod utjecajem ideologa indoktriniranih na sveučilištima u svojim marketinškim odjelima, a neke pod pritiskom kako ih se ne bi proglasilo „rasističkima“ ako bi se držale po strani.
