Što čeka Europu? Sve više zemalja traži hranu, vodu i novac u slučaju krize, a Velika Britanija se sada pridružila popisu.
Riječ je o razvoju koji se više gotovo ne može odbaciti kao puko gomilanje pojedinačnih nacionalnih kampanja za pripremu: diljem Europe građane se poziva da kod kuće imaju spremne zalihe vode, hrane, lijekova, gotovine, baterija i drugih životno važnih stvari. Tri dana, tjedan dana, a u Njemačkoj po mogućnosti čak deset dana.
A 2026. taj razvoj očigledno dobiva na zamahu.
Od jučer je tome pridružena i Velika Britanija. Britanska ministrica zaštite okoliša Angela Eagle pozvala je stanovništvo da osigura dovoljno hrane i vode kako bi nekoliko dana moglo izdržati bez funkcionalne opskrbe električnom energijom ili vodom. Službeni neposredni povod za to jest upozorenje na iznimno snažan El Niño i moguće teške vremenske nepogode. Istodobno vlada priprema širu kampanju za pripremu stanovništva za nacionalne izvanredne situacije.
Velika Britanija pritom nipošto nije sama.
Od Njemačke do Norveške: Europa se priprema za krize
Njemačka je temeljito preradila svoj vodič „Priprema za krize i katastrofe“. Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama preporučuje da se bude u mogućnosti samostalno opskrbljivati deset dana; najmanje bi to trebala biti tri dana. Zanimljivo je da se u novom vodiču izričito obrađuje i tema rata. BBK to obrazlaže ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine i promijenjenom situacijom u pogledu rizika.
U svibnju su ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt i ministar obrane Boris Pistorius predstavili i novi „Pakt za civilnu zaštitu“. BBK je pritom neposredno ispred berlinskog Glavnog kolodvora na primjeru pokazao zalihe za izvanredne situacije za tri i deset dana.
Poljska ide sličnim putem. Državni sigurnosni vodič obrađuje uz prirodne katastrofe izričito i hibridne napade te građanima, među ostalim, objašnjava kako sastaviti ruksak za izvanredne situacije za prvih 72 sata.
Luksemburg je u srpnju pokrenuo „Lëtz prepare!“. Vlada pritom izričito govori o klimatskim, zdravstvenim, tehnološkim i sigurnosnim rizicima te želi ojačati pripremljenost za krize stanovništva.
Norveška ide osobito daleko. Ondje je 2026. službeno proglašena „godinom sveobuhvatne obrane“. Vlada zajednički priprema stanovništvo, tijela vlasti i oružane snage za teške krize i izričito također za mogući rat. Građani bi se u slučaju nužde trebali moći sami opskrbljivati tjedan dana. Na službenoj stranici nedvosmisleno stoji: u slučaju rata ili teških kriza vrlo je vjerojatno da će doći do prekida usluga koje se danas podrazumijevaju.
A krajem rujna oko 2,2 milijuna kućanstava u Irskoj dobit će državni vodič za krizne situacije. U njemu se govori o hrani, pitkoj vodi, grijanju, komunikaciji, nestancima električne energije i evakuaciji. Dublin se službeno osobito poziva na iskustva s teškim olujama i dugotrajnijim prekidima infrastrukture.
To se ne događa neovisno jedno o drugome
Ključna točka postaje vidljiva kada pogledamo jednu razinu više.
Već u ožujku 2025. Europska komisija predstavila je svoju „Preparedness Union Strategy“ – Strategiju za Uniju pripravnosti za krize. U njoj Bruxelles izričito zahtijeva da europski građani u slučaju nužde mogu najmanje 72 sata izdržati bez vanjske opskrbe.
No strategija ide znatno dalje od nekoliko konzervi u podrumu. Obuhvaća strateške zalihe, kritičnu infrastrukturu, zajedničke vježbe za krizne situacije, sustave ranog upozoravanja i tješnju civilno-vojnu suradnju.
Ta se strategija nastavlja provoditi i 2026. godine. U ožujku je EU okupila predstavnike vlada, civilne zaštite, vojske i privatnog sektora kako bi provjerili napredak i utvrdili sljedeće korake.
Ono što se sada događa u mnogim zemljama stoga je barem djelomično dio veće europske promjene paradigme:
Više nije samo država ta koja treba biti spremna za krize – cijelo društvo treba postati otporno na krize.
Zašto upravo sada?
Službeno, za to ne postoji samo jedan razlog. Navode se ekstremne vremenske prilike, poplave, šumski požari, pandemije, kibernetički napadi, nestanci električne energije, sabotaže, prekinuti lanci opskrbe, hibridni napadi i vojni sukobi.
To je važno: bilo bi pogrešno tvrditi da vlade znaju za neposredno predstojeći rat i da zato pozivaju svoje građane na gomilanje zaliha. Za to nema dokaza. Ali jednako bi pogrešno bilo zanemariti sigurnosno-političku pozadinu ovog razvoja.
Sama EU uz prirodne katastrofe izričito navodi geopolitičke napetosti i sukobe, hibridne prijetnje i kibernetičke napade kao razloge za svoju novu strategiju pripravnosti. Istodobno bi oružane snage, policija, civilna zaštita, zdravstveni sustav i vatrogasci trebali redovito zajednički vježbati.
Norveška čak otvoreno govori o samostalnoj pripremi „u ratu“. Njemačka je rat ponovno uključila u svoj vodič o civilnoj zaštiti. Poljska priprema svoje građane za hibridne napade.
Jezik se promijenio.
Stanovništvo postaje dio obrambenog planiranja
Iza toga stoji jednostavan vojni i logistički izračun.
Ako milijuni ljudi tijekom višednevnog nestanka električne energije odmah trebaju pitku vodu, hranu, lijekove ili grijanje, hitne službe i državne strukture u vrlo kratkom vremenu postat će preopterećene.
S druge strane, onaj tko može tri, sedam ili deset dana samostalno preživjeti, rasterećuje državu. Privatno stvaranje zaliha time postaje sastavni dio otpornosti društva – a otpornost društva zauzvrat postaje sastavni dio suvremene sigurnosne i obrambene politike.
Upravo zato EU ne govori samo o civilnoj zaštiti, nego o „pristupu cijelog društva“ („whole-of-society approach“): država, poduzeća, civilno društvo i građani trebaju se zajednički pripremati za krize.
To znači da europske vlade veliki rat, masovne kibernetičke napade, dugotrajnije ispade infrastrukture i druge teške sistemske krize sada tretiraju kao scenarije za koje mora biti spremno i civilno stanovništvo.
Desetljećima je predodžba o zalihama za izvanredne situacije, skloništima i civilnoj pripremi za rat mnogim Europljanima bila relikt Hladnog rata.
Sada se upravo takav način razmišljanja vraća.
Najprije je bilo 72 sata. Drugdje je to postalo tjedan dana. Njemačka govori o po mogućnosti deset dana. Norveška cijelu godinu proglašava godinom sveobuhvatne obrane. Irska milijunima kućanstava šalje vodič za krizne situacije. A sada i Velika Britanija poziva svoje građane da imaju zalihe vode i hrane.
Pojedine vlade navode različite neposredne razloge.
Cjelokupna slika ipak je nepobitna: Europa ponovno priprema svoje stanovništvo na mogućnost da ono što se podrazumijeva iznenada više ne bude funkcionalno – električna energija, voda, komunikacije, opskrba i, u najgorem slučaju, mir.
Trenutačni popis, ali nije konačan.
| Datum | Država / poziv / mjera |
|---|---|
| 10.–17.09.2025. | 🇵🇱 Poljska — Vlada promiče svoj novi sigurnosni vodič i poziva kućanstva da pripreme ruksake za izvanredne situacije za 72 sata s vodom, hranom, lijekovima, gotovinom itd. Vodič bi trebao biti poslan svim kućanstvima. |
| 27.10.–02.11.2025. | 🇳🇴 Norveška — Nacionalni tjedan samostalne pripreme za 2025. Nadležna tijela ponovno promiču privatnu pripremu za krizne situacije; službena preporuka sada glasi da se može samostalno izdržati jedan tjedan. Kampanja se nastavlja i 2026. |
| 03.11.2025. | 🇳🇱 Nizozemska — Početak višegodišnje vladine kampanje „Denk vooruit“. Građani bi trebali imati spreman paket za izvanredne situacije s vodom, trajnom hranom, gotovinom, radiom, prijenosnom baterijom itd. za 72 sata. |
| 17.11.2025. | 🇳🇱 Nizozemska — Vlada dodatno najavljuje distribuciju vodiča za krizne situacije za više od 8,5 milijuna kućanstava. |
| 20.11.2025. | 🇫🇷 Francuska — Ministarstvo unutarnjih poslova objavljuje novi državni vodič za krizne situacije „Tous responsables“. Cilj mu je pripremiti stanovništvo za teške krize, a uključuje privatnu pripremu, odnosno paket za izvanredne situacije. |
| studeni 2025. | 🇨🇭 Švicarska — Savezni ured za gospodarsku opskrbu zemlje ponovno poziva na to da se informacije o zalihama za izvanredne situacije što šire distribuiraju. Sama preporuka je starija; informativna kampanja pojačana je već 2024./25. Zato je Švicarska ponovljeni, a ne novi poziv. |
| 28.04.2026. | 🇦🇹 Austrija — Ministar poljoprivrede Norbert Totschnig izričito izjavljuje da bi prilagođene zalihe hrane i gotovina trebale biti dio osnovne opreme svakog kućanstva. Austrija općenito preporučuje kućanstvima stvaranje zaliha hrane za krizne situacije. |
| 02.06.2026. | 🇩🇪 Njemačka — BBK objavljuje/proširuje svoj novi vodič za krizne situacije. Građani bi se trebali moći samostalno opskrbljivati po mogućnosti deset dana, a najmanje tri dana. Po novome se izričito obrađuje i rat. |
| 29.06.2026. | 🇫🇮 Finska — Državni sustav pripreme za krizne situacije ažuriran je: kućanstva bi trebala imati najmanje trodnevne zalihe vode, hrane, lijekova i drugih važnih stvari. Upute obuhvaćaju i vojne sukobe i civilnu zaštitu. |
| 01.07.2026. | 🇱🇺 Luksemburg — Vlada predstavlja „Lëtz prepare!“. Stanovništvo bi trebalo pripremiti zalihe za izvanredne situacije i 72-satni komplet. Najavljene su i javne kampanje te instrumenti za pripremu. |
| 28.08.2026. | 🇮🇪 Irska — Početak nove inicijative „Be Emergency Ready“. Više od dva milijuna kućanstava od rujna će dobiti državni vodič za krizne situacije; među ostalim preporučuju se hrana, pitka voda i mogućnosti održavanja komunikacije. |
| 02.09.2026. | 🇳🇴 Norveška — Norveška najavljuje sljedeći nacionalni tjedan samostalne pripreme za listopad. Stanovništvo se i dalje treba pripremati za samostalnu opskrbu te za prekide mobilne mreže i interneta. Godine 2026. to je dodatno dio norveške godine sveobuhvatne obrane. |
| 03.09.2026. | 🇬🇧 Velika Britanija — Najnoviji slučaj: ministrica zaštite okoliša Angela Eagle poziva Britance da imaju dovoljno hrane i vode za nekoliko dana. Nakon toga trebala bi uslijediti veća vladina kampanja za pripremu za nacionalne izvanredne situacije. Izvori: Poljska – Savjetodavna služba državne sigurnosti |
