Plastifikatori su polimerni materijali koji se dodaju plastici radi željene fleksibilnosti i trajnosti, a najčešće se koriste bisfenol A, poznat i kao BPA, i ftalati.

Također se koriste u svakodnevnim predmetima kao što su posude za čuvanje hrane, konzervirana hrana i neki toaletni pribor.

Međutim, prevelike količine plastifikatora u hrani mogu uzrokovati ozbiljna oštećenja jetre, bubrega i reproduktivnog sustava.

Također se povezuje s izazivanjem pobačaja, urođenih mana, pa čak i raka.

Objavljeno u Environment International, istraživači su analizirali uzorke vode, kole, sokova, vina i toplih napitaka i otkrili da je, bez obzira na pakiranje, dodani šećer najvažniji.

“Naši rezultati pokazuju da više od 95 posto pića ima barem jedan od 19 plastifikatora koje smo analizirali, što pokazuje sveprisutnost ovih spojeva i našu izloženost njima u svakodnevnom životu”, objasnio je Julio Fernandez Arribas.

Fernandez Arribas je prvi autor studije i istraživač na Institutu za procjenu okoliša i istraživanje vode (IDAEA) Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća.

Pronašli su najviše razine kontaminacije u slatkim bezalkoholnim pićima i sokovima s dodanim šećerom, s prosjekom od 2,876 nanograma po litri, odnosno 2,965 ng/L.

Najniže razine kontaminacije utvrđene su u flaširanoj vodi (2,7 ng/L) i kavi (24 ng/L), a slijede ih vino, bezalkoholna pića bez šećera, čaj i sokovi bez dodanog šećera.

Voda iz slavine u Barceloni imala je znatno više razine od vode u bocama, s 40,9 ng/L odnosno 2,7 ng/L plastifikatora, za što su istraživači rekli da je to uglavnom zbog kemikalija koje mogu potjecati iz plastičnih vodovodnih cijevi koje koristi Španjolska

“Jedan od najupečatljivijih rezultata bilo je primijetiti da su slatka pića imala više razine plastifikatora, posebno zbog prisutnosti 2-etilheksildifenil fosfata (EHDPP)”, rekla je istraživačica IDAEA-e i glavna autorica studije, Ethel Eljarrat.

EHDPP je povezan s povećanim rizikom od nekih vrsta raka, poput raka dojke i maternice.

Iznenađujuće, vrsta pakiranja – staklo, plastika ili limenka – nije bila presudna u određivanju razine plastifikatora u pićima.

Otkrili su da plastična prevlaka na metalnim poklopcima staklenih boca ispušta osam odvojenih spojeva u piće, a u slučaju jedne marke soka, staklena boca je sadržavala deset puta više plastifikatora nego druga ambalaža.

Premium slatka pića

Pića zaslađena šećerom prevladavaju u Australiji, osobito među mladim odraslim muškarcima, što ukazuje na stalni porast težine stanovništva i visoke razine kroničnih bolesti.

Istraživanje provedeno među 3430 odraslih osoba pokazalo je da je gotovo polovica odraslih Australaca u proteklom tjednu konzumirala piće s visokim udjelom šećera.

Najzastupljenija je konzumacija voćnih sokova s ​​gotovo 40 posto, slijede gazirana pića s 29 posto, umjetno zaslađeni sokovi s 18 posto, sportska pića s osam posto te energetska pića s četiri posto.

Sukladno prethodnim istraživanjima iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Norveške, veća konzumacija gaziranih pića bila je povezana s muškarcima, mlađom dobi, socio-ekonomskim nepovoljnostima, čestim konzumiranjem hrane za van, pretilošću i dijagnozom bolesti srca ili depresije.

Osim toga, razine plastifikatora u australskoj hrani općenito su niske, prema najnovijem istraživanju Food Standards Australia & New Zealand (FSANZ).

Analizirali su sedam ftalatnih, adipatnih i citratnih plastifikatora koji se mogu koristiti u materijalima za pakiranje hrane.

“Procijenjena izloženost australskih potrošača hranom bila je ispod međunarodno priznatih vrijednosti zdravstvenih smjernica i nisu identificirani značajni zdravstveni rizici za australsku populaciju”, rekao je FSANZ.