Zbog zabrane rada nedjeljom sve više poduzetnika posluje u takozvanom „lateralnom“ biznisu

Zbog zabrane rada nedjeljom sve više poduzetnika posluje u takozvanom „lateralnom“ biznisu

Advertisements

I dok se zbrajaju i oduzimaju učinci zabrane rada nedjeljom – gdje mnogi vide prednostikao što je poboljšana ravnoteže između posla i privatnog života te vrijeme provedeno s obitelji, a drugi pad gospodarskih aktivnosti posebice u visoko turizmu orijentiranoj Hrvatskoj – mnogi poduzetnici našli su takozvani treći put. Naime, iako je svega nekoliko nedjelja bez rada na snazi, rastući je trend poduzetnika koji istražuju i primjenjuju alternativne poslovne modele zbog ove zabrane. Među njima trenutačno je izrazito popularan takozvani „lateralni“ biznis.

Poduzetnički način razmišljanja, ali i djelovanja izrazito je sposoban prilagodbi uvjetima

na tržištu, te daje vrlo često učinkovite odgovore kroz prilagođavanje promjenjivim

okolnostima poput zabrane rada nedjeljom. "Lateralni" poslovi, samo su jedan od tih odgovora, a odnose se na inovativne i prilagodljive strategije koje poduzetnici koriste

kako bi se snašli oko određenih restrikcija ili ograničenja, poput zabrane rada nedjeljom

u Hrvatskoj. Lateralnim poslovnima poduzetnici pronalaze alternativne načine

ostvarivanja prihoda nudeći proizvode ili usluge na koje zabrana izravno ne utječe, što

im omogućuje legalno poslovanje, a da pritom zadovoljavaju potrebe potrošača –

pojašnjava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić,

direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr


U slučaju hrvatske zabrane rada nedjeljom, poduzetnici su morali razmišljati izvan

okvira kako bi nastavili s poslovanjem. Oni identificiraju tržišne nedostatke i područja

mogućnosti koja su u skladu sa zabranom te grade svoje poslovne modele oko tih

prilika.


Poduzetnici su se prvo „bacili“ na identificiranje dopuštenih aktivnosti koje su izuzete od

zabrane, poput poslovanja u sektoru ugostiteljstva, turizma, kulture ili zabave. Ovi su

sektori često iznimke zbog svoje prirode poslovanja i činjenice da služe za slobodno

vrijeme i zabavu vikendom. Zatim su išli na diverzificiranje ponude proizvoda ili usluga –

u prvom redu u svoju su ponudu uključili proizvode ili usluge koje se legalno mogu

pružati nedjeljom. Stoga ako se pitate hoće li se uskoro kruh prodavati na

benzinskim postajama – nemojte se iznenaditi ako se i to ne dogodi u vrijeme

zabrane rada nedjeljom – dijagnosticira futurologinja poduzetništva i socioloških

web: www.osjetihrvatsku.hr, e-mail info@osjetihrvatsku.hr

Selska cesta 119, 10000 Zagreb

odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku

www.osjetihrvatsku.hr

Tu je svakako i prilagodba radnog vremena na način da poduzetnici maksimalno koriste

svoje poslovanje u vrijeme kada je dopušteno raditi.

Lateralni biznis znači i otvaranje tržišnih niša – dakle da se nedjeljom radi ono što

smijemo i kako smijemo dok ne smijemo raditi ono što primarno radimo. Tu je i porast

svakako pružanja online usluga i poslovanja kroz e-trgovine tj. fokusiranje na prodaju

proizvoda ili usluga putem digitalnih kanala nedjeljom, jer te transakcije nisu vezane

fizičkim radnim vremenom. Također iako je vrijeme godišnjih odmora, dio poduzetnika

se uključio aktivno u sadržaje zajednice, različite sajmove, radionice, događaje te na taj

način nude svoje proizvode i usluge nedjeljom bez bilo kakvih zakonskih poteškoća –

uočava direktorica poslovne zajednice „Osjeti Hrvatsku.

Zanimljivo je i da su u porastu takozvane suradnje i partnerstva gdje poduzetnici

surađuju ​​s tvrtkama u sektorima koji nisu ograničeni zabranom kako bi ponudili

kombinirane usluge ili pakete koji korisnicima pružaju dodanu vrijednost.

U biti, koncept "lateralnih" poslova uključuje kreativno rješavanje problema i

prilagodljivost. Ovaj prilagodljivi pristup ne samo da pomaže poduzetnicima da održe

svoje poslovanje, već također pridonosi gospodarskom rastu i otvaranju radnih mjesta

unutar granica postavljenih zabranom rada nedjeljom. Još uvijek je rano govoriti o

konkretnom učinku ovog „bajpasiranja“, ali je pozitivno gledati „dovijanje“ poduzetničkog

način razmišljanja i prilagodljivost u uvjetima zabrana – zaključuje futurologinja

poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić.

Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku izrasla je iz gospodarskih aktivnosti koje smo

gradili dulje od šest godina stvarajući kroz nevladinu udrugu Ženski poduzetnički

centar – najveću i najučinkovitiju mrežu poduzetnica i svih onih koji će to tek postati (s

više od 2.300 članica) kao i naših dragih kolega (128 članova) od 2015 do 2021. godine.

link na našu video razglednicu o nama kroz povijest

Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku, kao i svi mi zajedno s njom, nevladina je,

neprofitna, nestranačka inicijativa, organizacija i skup volontera stručnjaka za realno

tržište.

Link na našu video razglednicu s našeg projekta iz prošle godine

web: www.osjetihrvatsku.hr, e-mail info@osjetihrvatsku.hr

Selska cesta 119, 10000 Zagreb

https://www.youtube.com/watch?v=I3TUa13DNcU&t=2s&ab_channel=SanelaDropuli%

C4%87

I tako i djelujemo – jer – zajednica ljudi koji to zajedno čine uvijek je jača od pojedinca.

link na video razglednicu o našem djelovanju kroz povijest

Link na video razglednicu s našim jednim od brojnih projekata kroz povijest

Hvala Vam što ste medijski prepoznali poslovnu zajednicu Osjeti Hrvatsku

www.osjetihrvatsku.hr

Za sve informacije u cijelosti Vam stojimo na usluzi

Katarina Vilić

PR managerica poslovne zajednice

Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr

Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp