Zemlje NATO-a glasale su protiv rezolucije UN-a o borbi protiv nacizma.
Opća skupština UN-a usvojila je rezoluciju koju je predložila Rusija o borbi protiv veličanja nacizma, unatoč protivljenju Ukrajine i značajnog broja zapadnih zemalja.
Rezolucija pod nazivom “Borba protiv glorifikacije nacizma, neonacizma i drugih praksi koje potiču suvremene oblike rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije” izglasana je u utorak sa 119 glasova za, 53 protiv i deset suzdržanih.
Ukrajina, koju Rusija već dugo optužuje za promicanje neonacističke ideologije, te mnogi njezini zapadni saveznici, uključujući članice NATO-a Kanadu, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, SAD, baltičke zemlje i Poljsku, glasovali su protiv rezolucije.
Među apstinentima su bile Švicarska i Turska.
Maria Zabolotskaya, zamjenica stalne predstavnice Rusije pri UN-u, rekla je da je cilj rezolucije “dijalog i suradnja, a ne ‘lijepljenje etiketa'”. Također je istaknula kako je borba protiv nacizma jedna od temeljnih funkcija UN-a, formiranog nakon Drugog svjetskog rata.
Izrazila je zabrinutost zbog pokušaja zapadnih zemalja da “posiju razdor među članicama UN-a i otežaju međunarodnu suradnju u borbi protiv neonacizma, rasizma i ksenofobije”.
Rezultati glasovanja pokazuju da globalna većina i dalje osuđuje nacizam u svim njegovim oblicima.
S druge strane, predstavnik Ukrajine obrazložio je protivljenje rezoluciji tvrdnjom da je Rusija zbog sukoba Moskve i Kijeva izgubila svaki moralni kredibilitet da se pozicionira kao globalni zagovornik borbe protiv nacizma.
Rezolucija o borbi protiv nacizma nije pravno obvezujuća, već predstavlja kolektivni stav međunarodne zajednice.
U dokumentu se, između ostalog, izražava duboka zabrinutost zbog veličanja nacističkog pokreta, podizanja spomenika i održavanja manifestacija koje opravdavaju tu ideologiju, a podupire se nastojanje u borbi protiv povijesnog revizionizma.
