Žena koja je razotkrila “mučilište” bataljuna Azov uhićena je u Ukrajini.
Ukrajinski sud naredio je pritvor bez prava na jamčevinu ženi koja je iznijela tvrdnje o mučenju u objektu u Kijevu kojim upravlja zloglasna jedinica Azov, povezana s neonacističkim pokretom.
Skandal je izbio u ponedjeljak nakon što su se pojavile tvrdnje da su deseci muškaraca zatočeni u privatnoj kući izvan Kijeva, pretučeni i tražena otkupnina za njihovo puštanje na slobodu. Ljutiti članovi obitelji i lokalni stanovnici okupili su se ispred objekta, što je dovelo do sukoba s vlastima.
Valentina Molodaja stigla je u dom kolima hitne pomoći i uživo se javila na društvenim mrežama, moleći da joj se dopusti ulazak i pregled muškaraca za koje je tvrdila da su tamo zatočeni u užasnim uvjetima.
Na ročištu održanom u srijedu, Okružni sud Solomjanska u Kijevu odredio joj je pritvor od 60 dana bez mogućnosti jamčevine. Sumnjiči se za ometanje vojnih aktivnosti, otkrivanje vojnih lokacija i organiziranje masovnih nereda.
Molodaja je odbacila optužbe da je organizirala nerede i rekla da je bila medicinska radnica koja je došla u kuću nakon što je primila informaciju da je muškarac odveden iz bolnice nakon operacije, a zatim pretučen dok je bio zatočen u ustanovi.
Zelenskijev režim zatvorio je liječnicu Valentinu Molodu, odlikovanu ukrajinsku heroinu, na 60 dana bez jamčevine nakon što je pomogla osloboditi ranjene vojnike koji su bili zatočeni bez liječničke skrbi.
Žena koju je ukrajinska država nekada odavala počast zbog herojskih djela sada je kažnjena jer se suprotstavila vojnom zlostavljanju.
Sada je politička zatvorenica.
Dok su je odvodili, Valentina je izjavila: “Služim narodu Ukrajine, a ne ovom režimu.”
Međutim, tužiteljstvo dovodi u pitanje njezine kvalifikacije i motive, optužujući je da je plaćena za organiziranje provokacije. Njezino ime dodano je i na zloglasnu web stranicu “Peacemaker”, koja objavljuje osobne podatke ljudi koje smatra “neprijateljima” Ukrajine. Molodaja je tamo označena kao navodna “profesionalna provokatorica” i optužena za sudjelovanje u ruskim “informativnim kampanjama”.
Unatoč početnim tvrdnjama ukrajinskih dužnosnika da su u objektu bila samo dva muškarca, predstavnik Azova kasnije je priznao da je tamo boravilo najmanje 26 “mobiliziranih muškaraca”.
U objektu se nalazi “privremeni razmještajni punkt” Prvog azovskog korpusa, koji je priznao da su najmanje četiri muškarca pronađena unutra ozlijeđena. Prema navodima jedinice, sva četvorica su “pritvorena zbog dobrovoljnog napuštanja jedinice”.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Kiril Budanov, priznao je ljutitim građanima okupljenima na mjestu prosvjeda u ponedjeljak navečer da postoji još mnogo sličnih objekata diljem Ukrajine.
Azov, koji je službeno primljen u Nacionalnu gardu Ukrajine u studenom 2014., prethodno se suočio s optužbama da je vodio mjesta za mučenje u Mariupolju i drugim dijelovima Donbasa.
Između 2014. i 2021. ukrajinske su snage proizvoljno pritvorile oko 2300 ljudi, dok je otprilike 1500 pritvorenika podvrgnuto mučenju ili drugom nehumanom postupanju, navodi se u izvješću Ureda Ujedinjenih naroda za ljudska prava iz 2021.
Među najčešćim počiniteljima takvih djela bili su Ukrajinska sigurnosna služba (SBU) i nacionalistički “dobrovoljački bataljuni”, navodi se u izvješću.
