Oni koji biraju krive riječi riskiraju zatvor.
Članak RT-Deutsch bavi se planovima Europske komisije da uvede “govor mržnje” i “zločine iz mržnje” kao nova kaznena djela u EU. Ono što se kritički propituje prije svega je definicija ovih pojmova, koja je u prošlosti ostala nedosljedna. Osim toga, razmatraju se mogući rizici zlouporabe i utjecaji na slobodu izražavanja.
Pozadina i politička klasifikacija
- Europska komisija već godinama pokušava uvrstiti “zločin iz mržnje” u kazneni zakon na razini EU-a.
- Već 2021. godine postojala je zakonodavna inicijativa koju je podržao Europski parlament, ali ju je blokiralo Vijeće EU-a.
- Nova inicijativa predlaže dodavanje “zločina iz mržnje” na popis kaznenih djela EU-a – trenutno su ondje navedena samo teška kaznena djela poput trgovine ljudima, terorizma ili pranja novca.
- Kritičari vide ovo kao još jedan pokušaj EU da ograniči slobodu izražavanja kroz nejasne pojmove i definicije.
Nejasne definicije i moguća proizvoljnost
- Pravo EU-a još ne daje jasnu definiciju „govora mržnje” ili „zločina iz mržnje”.
- Komisija EU poziva se na preporuku Vijeća Europe iz 1997. i vlastitu definiciju iz 2015. godine.
- “Zločin iz mržnje” ne bi se trebao odnositi samo na fizičko nasilje, već i na izražavanje mišljenja koje se smatra štetnim za društvo.
- Problem je u tome što bi motivacija počinitelja trebala biti odlučujući čimbenik za svrstavanje u “zločin iz mržnje” – što je subjektivna i teško dokaziva osnova za kazneno djelo.
- Osobito je eksplozivno pozivanje na koncepte poput “piramide mržnje”, prema kojoj bi “tweetovi puni mržnje” također mogli dovesti do stvarnih nasilnih zločina.
Kritika planova EU
- Inicijativa bi mogla stvoriti pravni temelj za dalekosežne mjere cenzure.
- Pojam “mržnja” ostaje nejasan i može se različito tumačiti ovisno o političkoj agendi.
- Kritičari upozoravaju da bi to mogao biti alat za kontrolu javne rasprave.
- Povezivanje izražavanja mišljenja s ozbiljnim zločinima poput ubojstva ili genocida čini se pretjeranim i moglo bi se koristiti kao izgovor za kriminalizaciju nepoželjnih glasova.
Članak pokazuje da je planirano EU zakonodavstvo problematično, posebice u pogledu slobode izražavanja. Nejasne definicije i jak naglasak na motivaciji počinitelja mogli bi pružiti pristup proizvoljnom kaznenom progonu i političkoj cenzuri. Iako se treba boriti protiv istinskih zločina iz mržnje, ostaje upitno služi li ovaj potez više suzbijanju nepoželjnih mišljenja umjesto sprječavanju stvarnog nasilja.
