Pod geslom „zaštite demokracije“ Europska unija izgrađuje novu infrastrukturu protiv dezinformacija i političkog utjecaja. Zastupnica AfD-a u Europskom parlamentu Christine Anderson stoga upozorava na opasnost: „Ono što objaviš uskoro će biti kažnjivo“, upozorava ona i tvrdi da je cilj takozvanog European Democracy Shielda dugoročno ne samo suzbijanje stranog utjecaja, nego bi mogao pogoditi i vlastite građane.

Pozadina toga je stvarna: Europska komisija predstavila je 12. studenoga 2025. European Democracy Shield. Njegova je središnja sastavnica novi European Centre for Democratic Resilience, koji bi institucije EU-a i države članice trebao tješnje povezati u prepoznavanju i suzbijanju manipulacije informacijama i dezinformacija. Istodobno bi tijela vlasti trebala surađivati s civilnim društvom, znanstvenom zajednicom, medijima i provjeravateljima činjenica. I već važeći Akt o digitalnim uslugama (DSA) jedan je od instrumenata na kojima se zaštitni mehanizam temelji.

Anderson u tome vidi opasan pomak. „Službeno bi trebao odbijati strani utjecaj. U stvarnosti se instrument usmjerava prema unutra – protiv vlastitih građana“, objašnjava ona. Presudno je, smatra, tko će ubuduće definirati što se smatra „netočnim informacijama“, „dezinformacijama“ ili „malinformacijama“. Njezin je prigovor: „Tko definira istinu, dobiva raspravu prije nego što ona počne.“

Europski parlament doista i sam govori o unutarnjim i vanjskim izazovima i napadima na europske demokracije. Nadležni posebni odbor otišao je u lipnju 2026. još korak dalje te zatražio funkcionalan Democracy Shield s „obvezujućim instrumentima, strožim sankcijama i većom odgovornošću platformi“.

Anderson taj razvoj tumači kao borbu za političku prevlast u određivanju tumačenja: „EU se ne boji za demokraciju. Boji se demokracije“, piše ona. Na putu joj stoji „punoljetni građanin koji samostalno donosi odluke“.