Elon Musk tuži njemačku vladu zbog ‘ilegalnih’ zahtjeva za cenzurom i kršenja privatnosti.
Elon Musk i njegova društvena mreža X pokrenuli su pravni postupak protiv njemačke vlade, osporavajući “ilegalne” zahtjeve cenzure i kršenja privatnosti i slobode izražavanja korisnika.
Xa-ov odjel za odnose s globalnom vladom priopćio je u ponedjeljak da je podnio tužbe na više sudova diljem Njemačke kako bi osporio zakonitost te prakse cenzure.
Prema Xu, Njemačka podnosi najveći broj pravnih zahtjeva za korisničke podatke u Europskoj uniji. Tvrtka je naglasila da je velik dio tih zahtjeva—87%—bio povezan s “prijekršajima povezanim s govorom”.
“X smatra da su ovi zahtjevi za korisničkim podacima nezakoniti i pokrenuo je pravni postupak pred njemačkim saveznim i državnim sudovima kako bi osporio vladinu intervenciju u privatnost korisnika i slobodu izražavanja”, stoji u priopćenju.
Muskova platforma postala je sve češća meta kritika njemačkog političkog establišmenta zbog ukidanja mnogih ograničenja govora koja su uvedena pod starom upravom Twittera . Musk je također javno iskazao potporu stranci Alternativa za Njemačku (AfD), koja se protivi masovnim migracijama, uoči nadolazećih saveznih izbora.
Na posljednjem predizbornom skupu prije izlaska birača na birališta, kandidat Zelenih za kancelara i sadašnji ministar financija Robert Habek predložio je uspostavu europske društvene mreže pod kontrolom vlade u sljedeće dvije godine. Habek je kritizirao “kineske algoritme i ‘desničarske fantazije’ Elona Muska”, tvrdeći da utječu na oblikovanje javnog mnijenja i ugrožavaju demokraciju. Pozvao je na strožu regulaciju kineskih i američkih tehnoloških tvrtki u Njemačkoj.
Situaciju za Muska dodatno komplicira rastući politički utjecaj Friedricha Merza, čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU). Merz, koji bi mogao postati sljedeći njemački kancelar, sugerirao je da bi se američke tvrtke poput Muskove mogle suočiti s pravnim posljedicama nakon izbora. U intervjuu saWall Street Journal, Merz je rekao: “Ono što se dogodilo u ovoj izbornoj kampanji ne može ostati bez odgovora.” “Moglo bi doći do političkog ili pravnog odgovora, a ja to želim mirno analizirati nakon izbora.”
Iako se predstavlja kao konzervativni kandidat, Merz je čvrsto stao u obranu njemačkog cenzurnog režima.
Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji Merz je zauzeo stav sličan lijevo-liberalnom stavu, rekavši: “Poštujemo izbore u Sjedinjenim Državama i očekujemo isto zauzvrat. Poštujemo pravila naših demokratskih institucija. “Sloboda govora ostaje sloboda govora, ali lažne vijesti, govor mržnje i zločini podliježu zakonskim ograničenjima i neovisnim sudovima.”
Ove su izjave uslijedile kao odgovor na govor potpredsjednika SAD-a Vancea, koji je kritizirao europske zemlje, uključujući Njemačku, zbog nepoštivanja osnovnih zapadnih načela poput slobode izražavanja.
Nakon Vanceovih kritika, američki medij CBS objavio je snimke oružanih policijskih racija u Njemačkoj zbog “rasističkog” mema objavljenog na internetu. Lokalni tužitelji pojasnili su da objavljivanje “laži”, “zlonamjernih glasina”, pa čak i dijeljenje takozvanih lažnih vijesti može dovesti do zatvorskih kazni, što izaziva zabrinutost o stanju slobode govora u zemlji.
Bilo kako bilo, cenzura je svakako jedan od glavnih krimena u Europi.
