EU planira ofenzivu protiv ‘govora mržnje’: Bruxelles želi stvoriti novo kazneno djelo.
U briselskom europskom mjehuriću stvari ponovno ključaju. Procurio nacrt Komisije Europske unije otkriva ono čega su se mnogi bojali: Ursula von der Leyen želi napraviti novi pokušaj kriminalizacije “zločina iz mržnje” diljem EU-a. To bi moglo postati pravni izazov s dalekosežnim posljedicama.
Predsjednica Komisije predstavit će svoju agendu Europskom parlamentu sljedećeg utorka – a kako je otkrio časopis Euractiv, kriminalizacija “govora mržnje” je na vrhu njezinog popisa obaveza.
Nakon neuspješnih pokušaja od 2021., von der Leyen sada ide u novi pokušaj koji ima odličan učinak.
Posebno bombastično: definicija onoga što bi se trebalo smatrati “zločinom iz mržnje” je nevjerojatno široka. Nije obuhvaćena samo klasična diskriminacija – čak bi i “negativni stereotipi” mogli biti kažnjivi u budućnosti.
Komisija to temelji na vlastitoj preporuci iz 2015., koja pokriva “svaki oblik omalovažavanja, mržnje ili klevete”. Dakle, svatko tko kaže “Tipično [umetnuti nacionalnost]!” kao odgovor na određenu akciju određene nacionalnosti već je kriv za ovaj misaoni zločin.
Globalističko obožavanje svih stranaca
Bit je u detaljima: za razliku od prijašnjih kaznenih djela EU-a poput terorizma ili trgovine ljudima, motivacija počinitelja trebala bi biti odlučujuća u slučaju “zločina iz mržnje”. Komisija navodi da zločini temeljeni na predrasudama ne utječu samo na pojedince, već i “šalju poruke cijelim zajednicama”. No, može se pretpostaviti da se cijela stvar tumači vrlo jednostrano. Mržnja migranata prema Nijemcima i Austrijancima vjerojatno neće imati posljedica – kao što je bio slučaj do sada.
Međutim, uvođenje na razini cijele EU zahtijevalo bi odobrenje svih država članica – što je kamen spoticanja dosadašnjim planovima von der Leyen. Međutim, Europski sud za ljudska prava otvorio je put tome 2006. godine presudom da demokratska društva imaju puno pravo kažnjavati izražavanje mišljenja koje “širi mržnju temeljenu na netoleranciji”.
Izražavanje mišljenja na Twitteru dovelo bi do genocida
Komisija ide još dalje i upozorava na “piramidu mržnje”: od verbalnog zlostavljanja do genocida, samo je pitanje eskalacije. Kontroverzna studija koja nastoji povezati tweetove pune mržnje s nasiljem u stvarnom svijetu služi kao dokaz.
Međutim, važna pitanja ostaju bez odgovora: Tko definira što se smatra “negativnim stereotipima”? Gdje prestaje legitimna kritika, a počinje zločinačka mržnja? Koliko još ograničavanja slobode izražavanja ljudi u Europi žele dopustiti?
