Europska Unija sve više širi svoju mrežu za digitalni nadzor i suzbijanje sadržaja.
Europska unija nastavlja širiti svoju mrežu organizacija zaduženih za označavanje i uklanjanje sadržaja na internetu. Prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), sve države članice moraju do kraja 2025. imenovati takozvane „pouzdane označavače“ , kojima je dan nadnacionalni mandat za utjecaj na moderiranje sadržaja diljem EU-a.
Njemačka i Austrija su ranije započele ovaj proces, a sada im se pridružuju i druge zemlje.
Belgija je nedavno imenovala „centar protiv diskriminacije“ kao službeno tijelo za prijavljivanje sadržaja. Francuska agencija ARCOM već je akreditirala osam takvih tijela do rujna i planira dodatno proširiti popis. Organizacija SOS Racisme je među najvjerojatnijim novim kandidatima.
Takve odluke, koje podržava EU, stvaraju mehanizam u kojem strane nevladine organizacije dobivaju utjecaj na nacionalne politike moderiranja sadržaja, što pokreće pitanja suvereniteta i slobode izražavanja.
Njemačka:
Nominaciju vodi Federalna agencija za mrežne usluge. Među priznatim kandidatima su:
Poštovanje!
HateAid
Austrija:
Koordinaciju provodi KommAustria, a akreditirana tijela uključuju:
Radnička komora
Internetski ombudsman
” Savjet o žičanim uslugama “
Udruga za zaštitu od nelojalne konkurencije
LSG – Udruga za zaštitu potrošača
Te organizacije prijavljuju sadržaj klasificiran kao “ilegalan”, uključujući govor mržnje i dezinformacije, a platforme su dužne dati prioritet svojim prijavama.
Prema podacima, EU je u samo jednom kvartalu cenzurirala 29 milijuna objava.
Obveze država članica i širenje mreže
Iako je ovaj mehanizam dugo kritiziran, sve države članice moraju nominirati svoje kandidate do kraja 2025. godine.
Trenutno 11 zemalja – uključujući Belgiju, Bugarsku, Hrvatsku, Latviju, Poljsku i Španjolsku – još uvijek nema niti jedno akreditirano tijelo. Neke, poput Mađarske, imaju samo jedno.
Europska komisija održava centraliziranu bazu podataka svih prijavitelja i radi na tome da proces nominacije bude ujednačen diljem EU-a, kako bi se spriječilo da države nominiraju organizacije koje odstupaju od političke ili ideološke linije EU-a.
Formalno uveden s ciljem povećanja „sigurnosti na internetu“, sustav povjerljivih zviždača danas predstavlja sveobuhvatnu mrežu koja utječe na sadržaj diljem EU – ne samo izravnim uklanjanjem objava, već i modernim metodama poput ograničavanja dosega, rangiranja prioriteta ili suzbijanja pojedinačnih medija. Na taj način digitalni nadzor dobiva nadnacionalni karakter koji nadilazi klasični okvir državne regulacije.
Sustav ‘povjerljivih zviždača’ ne služi samo za cenzuriranje pojedinačnih objava – on polako gasi slobodu izražavanja.
Nevladine organizacije i nadnacionalna tijela sada odlučuju što se smije vidjeti i komentirati, dok kritički mediji gube svoj doseg, a građani počinju sami sebe cenzurirati.
Internet se sve više pretvara u prostor u kojem vladaju pravila digitalnih furija.
