Glavni savjetnik Klausa Schwaba zahtijeva da se vlasnici društvenih medija smatraju odgovornima za ‘nepouzdane’ sadržaje.
U novoj i vrlo kontroverznoj izjavi, Yuval Noah Harari, globalist i glavni savjetnik Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), pozvao je da se vlasnici društvenih medija, poput Elona Muska, smatraju odgovornima za sadržaj koji njihove platforme algoritmi se šire. Hararijevi komentari dolaze dok se bitka za slobodu izražavanja na platformama kao što je X (bivši Twitter) zaoštrava, osobito s prijetnjom kritičnih izbora.
Hararijev argument dovodi u pitanje prastaru obranu koju koriste društvene mreže: slobodu govora. “Uvijek se pokušavaju zaštititi pozivajući se na slobodu izražavanja… tvrtke moraju preuzeti odgovornost za svoj algoritam”, izjavio je Harari. Naglašava da platforme moraju biti odgovorne ne samo za sadržaj koji generiraju korisnici, već i za načine na koje njihovi algoritmi pojačavaju ili potiskuju određene poruke.
Ovo predstavlja značajan pomak u fokusu, prelazak izvan kreatora sadržaja i izravno u mehaniku distribucije sadržaja. Hararijev stav je jasan: “Ako algoritam to piše, onda ste sigurno odgovorni za ono što vaš algoritam piše.” Ovo stavlja u fokus sve veću ulogu umjetne inteligencije (AI) u moderiranju online sadržaja.
NEW: WEF’s Harari says social media company owners like @elonmusk should be ‘liable' if their algorithms push ‘unreliable’ content.
— Western Lensman (@WesternLensman) September 9, 2024
“They always try to protect themselves by appealing to freedom of speech."
Harari says reliance on institutions like legacy newspapers and… pic.twitter.com/VJDXV4xWwM
Fokusiran na viziju Elona Muska
Čini se da su Hararijevi komentari izravan napad na Elona Muska, koji je kupio X s ciljem promicanja otvorenog protoka informacija. Musk je dugo zagovarao ideju da informacije trebaju biti besplatne i da uspješna demokracija ovisi o slobodnoj razmjeni ideja, čak i onih kontroverznih. Harari odbacuje ovaj stav, govoreći: “Informacija nije istina. Većina informacija na svijetu je smeće… Ako mislite da ćete samo preplaviti svijet informacijama i istina će isplivati – ne, potonut će.”
Harari sugerira da Muskov pristup bez ruku – dopuštanje slobodnog protoka svih informacija – stvara okruženje u kojem je istina preplavljena bukom. Tvrdi da su institucije kao što su novine, sveučilišta i sudovi potrebne kako bi procijedile informacije i odredile što je pouzdano. Povlači usporedbu s urednikom u velikim novinama, napominjući da baš kao što je urednik odgovoran za ono što je objavljeno na naslovnoj stranici, društvene mreže trebale bi se pridržavati istog standarda kada njihovi algoritmi promoviraju sadržaj.
Prijetnja slobodi govora?
Srž Hararijevog argumenta je da moderiranje sadržaja više ne bi trebalo biti naknadna misao i da se vlasnici platformi ne bi trebali moći skrivati iza tvrdnji o slobodi govora kako bi izbjegli odgovornost.
Ali kritičari vide da se pojavljuje druga priča. Ova promjena u razmišljanju lako bi mogla dovesti do napada na slobodu govora, osobito ako platforme poput X budu kažnjene zbog dopuštanja kontroverznih ili ne-mainstream ljevičarskih stavova.
Hararijevi komentari ističu širu zabrinutost oko toga što se smatra “pouzdanom” informacijom i tko o tome odlučuje. Ako se platforme smatraju odgovornima za sadržaj koji njihovi algoritmi šire, to bi u praksi moglo imati prigušujući učinak na izraze koji ne odražavaju stavove onih koji su na vlasti – posebno glasove koji nisu članovi WEF-a i onih koji ne pripadaju establišmentu.
Prebacujući zakonsku odgovornost na vlasnike ovih platformi, Harari poziva na novu razinu kontrole nad online diskursom, razinu koju mnogi vide kao prijetnju načelu slobode govora.
Pravne i društvene implikacije
Implikacije Hararijeva poziva na odgovornost su značajne. To je posebno zabrinjavajuće jer ulazimo u politički nabijenu sezonu, u kojoj su platforme poput X ključni alati za javnu raspravu.
Harari misli na dugogodišnju raspravu o Odjeljku 230 u SAD-u, koji štiti platforme od odgovornosti za sadržaj koji njihovi korisnici objavljuju. Ovo je kamen temeljac internetske zaštite govora. Međutim, čini se da Harari vjeruje da uspon AI i algoritama komplicira ovu dinamiku i jamči novi pristup u kojem su platforme odgovorne ne samo za hosting sadržaja, već i za način na koji se on distribuira.
Spominjući Elona Muska i platforme poput X-a i Telegrama, to bi otvorilo vrata pravnim posljedicama za one koji se ne pridržavaju narativa koje je odobrio WEF ili establišment. Ovaj bi potez mogao imati duboke implikacije na budućnost slobode izražavanja na internetu, posebno u kontekstu cenzure koju pokreće umjetna inteligencija.
Zastrašujući presedan
Hararijev poziv na odgovornost mogao bi imati dalekosežne posljedice, posebice za slobodu izražavanja. Iako se suočavanje s dezinformacijama na prvi pogled može činiti razumnim. Izdvajajući Elona Muska i druge, Harari se zalaže za budućnost u kojoj je sloboda izražavanja podređena algoritamskoj kontroli.
Postoje najmanje dva glavna pitanja: tko odlučuje što je “pouzdana” informacija i je li državi štetnije susresti se s potencijalno netočnim informacijama nego imati državna pravila koja uređuju što se može reći na javnim forumima? Kada se platforme suoče s pravnim posljedicama za širenje neuobičajenog sadržaja, mogu potisnuti glasove suprotnog mišljenja kako bi izbjegle tužbe. To bi moglo pretvoriti internet u prostor u kojem čuvari vrata, a ne korisnici, kontroliraju diskurs – a to je opasan presedan u digitalnom dobu.
