EU formira novo tijelo za praćenje “dezinformacija” diljem Unije.
Europska komisija u utorak je pokrenula novo tijelo za borbu protiv “strane manipulacije informacijama” – potez za koji Bruxelles tvrdi da štiti demokraciju, ali značajno proširuje ulogu EU-a u nadzoru izbora i javne rasprave.
Inicijativa je dio šireg okvira “Europskog štita demokracije”, za koji Komisija tvrdi da je nužan u svijetu u kojem se informacije sve više “oružavaju”.
Povjerenik za pravosuđe Michael McGrath službeno je pokrenuo Europski centar za demokratsku otpornost tijekom ručka s ministrima u Vijeću za opće poslove.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen rekla je da je Centar potreban u svijetu u kojem se informacije “instrumentaliziraju”, tvrdeći da će osigurati da javna rasprava ostane “otvorena i poštena”.
Problem nije postoje li kampanje stranog utjecaja, već koliko će daleko ići odgovor EU-a.
Novi Centar neće se baviti samo razmjenom obavještajnih podataka. Njegov je zadatak jačanje “otpornih izbora”, stvaranje zajedničkog europskog plana za borbu protiv inozemne manipulacije informacijama, koordinacija s medijskim organizacijama i online platformama, kao i organiziranje građanskih panela pod nadzorom Komisije.
Uzete u cjelini, ove mjere ukazuju na to da Bruxelles jača svoju ulogu u upravljanju načinom na koji se informacije i politička rasprava vode diljem Unije.
Iako službeni tekst navodi da će Centar djelovati “uz puno poštovanje nacionalnih kompetencija”, njegova struktura sugerira nešto više od jednostavne dobrovoljne suradnje.
Komisija će Centar podržati vlastitim tajništvom i ojačati koordinaciju s Europskom službom za vanjsko djelovanje i sustavom brzog uzbunjivanja EU-a, koji prati sumnjive kampanje dezinformacija.
U praksi, to stavlja Bruxelles u središte odluka o tome kako se definiraju i na što se reagira “informacijske prijetnje”.
Šira zabrinutost je da, pod izlikom zaštite EU od vanjskog uplitanja, Unija nastavlja širiti svoju sposobnost utjecaja na izborne procese, javne narative i unutarnju političku dinamiku. Pitanje što se smatra “dezinformacijama” ili “manipulacijom” nije neutralno. Takve procjene mogu oblikovati izborne kampanje i utjecati na slobodu nacionalnih vlada i političkih stranaka.
Komisija se poziva na podatke Eurobarometra koji pokazuju da 42 posto građana smatra strane manipulacije ozbiljnom prijetnjom demokraciji, iako istraživanje ne daje jasno objašnjenje što se podrazumijeva pod “manipulacijom”.
Očekuje se da će Centar surađivati i sa zemljama kandidatkinjama, što bi proširilo ovaj pristup izvan sadašnjih granica EU i uključilo standarde koje Bruxelles vodi u državama koje teže članstvu, oblikujući njihove politike čak i prije formalnog pristupanja Uniji.
