Julian Assange planira prekinuti prisilnu šutnju i u listopadu će govoriti u Vijeću Europe

Julian Assange planira prekinuti prisilnu šutnju i u listopadu će govoriti u Vijeću Europe

Advertisements

Julian Assange planira prekinuti prisilnu šutnju i u listopadu će govoriti u Vijeću Europe.

Advertisements

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange, koji je u lipnju pušten iz britanskog zatvora, planira prekinuti šutnju. Prema njegovoj organizaciji, osobno će govoriti u Vijeću Europe u Strasbourgu u listopadu. O tome izvještava agencija AFP.

Assange je djelomično priznao krivnju za špijunažu u vezi s objavljivanjem tajnih dokumenata koji se posebno odnose na operacije američke vojske u Afganistanu i Iraku. No, prema vlastitim riječima, smatrao je da objavljivanjem tih materijala djeluje u granicama američkog ustavnog prava na slobodu govora. 

Nakon ovog priznanja, američke vlasti pristale su ga pustiti iz pritvora u Britaniji, gdje je proveo pet godina čekajući moguće izručenje Sjedinjenim Državama radi kaznenog progona. Američki sud pustio ga je na slobodu s obzirom na vrijeme provedeno u zatvoru.

Advertisements

Trenutno se nalazi u Australiji, odakle se 1. listopada seli u Strasbourg, gdje  će “svjedočiti”  pred Odborom za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. O izvješću o njegovom slučaju skupština će raspravljati sutradan.  “Julian Assange još uvijek se oporavlja nakon izlaska iz zatvora. On će osobno prisustvovati ovom sastanku zbog iznimne prirode poziva”,  navodi se u priopćenju WikiLeaksa. 

Assangea njegovi pristaše smatraju borcem za slobodu govora i istraživačko novinarstvo koji je nepravedno zatvoren. Naprotiv, njegovi kritičari tvrde da je svojom odlukom o objavljivanju povjerljivih dokumenata ugrozio živote ljudi diljem svijeta i sigurnost Sjedinjenih Država.

Otkako je pušten iz zatvora u lipnju, Assange nije javno govorio o svojih 14 godina koje je proveo pokušavajući izbjeći međunarodnu tjeralicu. Sedam godina boravio je u ekvadorskom veleposlanstvu, gdje je pokušavao dobiti azil kako bi izbjegao izručenje Švedskoj i SAD-u. Američke optužbe temeljile su se na objavljivanju tajnih vojnih dokumenata, dok se Švedska bavila sumnjama na seksualni napad.

 

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements