Pokušaj Ursule von der Leyen da takozvani govor mržnje proglasi područjem kaznenih djela na razini EU-a nije uspio. Međutim, Europska komisija već razmatra novi pokušaj. Organizacije koje se zalažu za slobodu mišljenja upozoravaju na daljnje širenje državnog zadiranja u javni diskurs. Bruxelles želi još više suziti granice onoga što je dopušteno govoriti.

Pet godina Ursula von der Leyen pokušavala je proširiti kaznene ovlasti EU-a u borbi protiv takozvanog govora mržnje. Sada Komisija mora odustati od svoje inicijative. U radnom programu za 2027. godinu, od 4. studenoga, prijedlog iz 2021. uvršten je na popis inicijativa koje se povlače. Trebao bi biti službeno povučen u roku od šest mjeseci. Države članice nisu se mogle usuglasiti oko proširenja ovlasti koje je želio Bruxelles. Međutim, u istom se dokumentu već razmatra nova direktiva protiv navodnog „poticanja na nasilje i mržnju na internetu” (što se pod time podrazumijeva, ipak je stvar osobnog tumačenja). Kritičarima briselske cenzorske politike to je alarmantan signal: neuspjeh jednog prijedloga očito još uvijek ne znači i kraj planova.

Borba protiv mržnje ili kontrola slobode mišljenja?

Već 2020. von der Leyen najavila je da želi uvrstiti govor mržnje i kaznena djela iz mržnje na popis posebno teških područja kriminaliteta u EU-u. Godinu dana poslije uslijedila je odgovarajuća inicijativa. Time bi Bruxelles dobio dodatne ovlasti za utvrđivanje minimalnih pravila o kaznenim djelima i kaznama na razini cijele Europe. Nova kategorija bila bi svrstana uz bok terorizmu, trgovini ljudima i organiziranom kriminalu. Međutim, članak 83. Ugovora o EU-u za to zahtijeva jednoglasnost država članica. Komisija nije uspjela prevladati tu prepreku.

Report24 je već u veljači 2025. izvijestio o briselskoj ofenzivi protiv govora mržnje. Već tada razmatrale su se dalekosežne zamisli o tome koje bi izjave u budućnosti mogle potpasti pod odgovarajuće propise. Problem takvih inicijativa upravo je u mogućem proširivanju nejasno definiranih pojmova. Gdje završava oštra kritika masovnih migracija, političkog islama ili vladine politike? Gdje počinje govor mržnje kažnjiv zakonom? Ako se ta granica neprestano pomiče, pod pritiskom se mogu naći i legitimna politička mišljenja. Tada se navodna zaštita demokracije može pretvoriti u ograničavanje demokratske rasprave.

Nema jednoglasnosti? Bruxelles razmatra sljedeći put

Najvažnija se stavka nalazi u samo jednom unosu novog radnog programa EU-a. U njemu Komisija ne najavljuje samo povlačenje neuspjele inicijative nego istodobno razmatra i novu direktivu protiv internetskih izjava kojima se potiču nasilje i mržnja. Za razliku od proširenja popisa kaznenih djela EU-a, za donošenje odgovarajućih minimalnih pravila u okviru postojećih ovlasti EU-a mogle bi biti dovoljne odluke donesene većinom glasova. Pojedine države članice tada više ne bi imale pravo veta. Otpor nacionalnih vlada tako bi mogao izgubiti na važnosti zahvaljujući drukčijem zakonodavnom postupku.

Pritom na europskoj razini već odavno postoje kaznenopravni propisi protiv određenih oblika poticanja na nasilje i mržnju. Već Okvirna odluka EU-a iz 2008. godine obvezuje države članice na kazneni progon odgovarajućih rasističkih i ksenofobnih izjava. Pitanje, dakle, nije mogu li se takva djela načelno kazneno goniti, nego dokle Bruxelles smije proširivati svoje ovlasti povrh toga. S gledišta slobode mišljenja riječ je o važnoj razlici.

Kritike su sve glasnije

Istraživači slobode mišljenja Jacob Mchangama i Natalie Alkiviadou u istraživanju za časopis Journal of Free Speech Law upozoravaju upravo na takav razvoj događaja. Kritiziraju činjenicu da bi šira kriminalizacija govora mržnje mogla obuhvatiti i zakonite izjave te dodatno zaoštriti društvene sukobe. Posebno kritički ocjenjuju mogućnost posezanja za postojećim ovlastima EU-a u području računalnog kriminaliteta. Time se otvara pitanje bi li se tim putem mogli ostvarivati slični ciljevi koji su prethodno propali zbog nedostatka jednoglasnosti.

I organizacija ADF International pozdravlja povlačenje izvorne inicijative. Međutim, direktorica za Europu Adina Portaru upozorava na sve izraženiji trend cenzure u Europi. Smatra da postoji opasnost od kaznenog progona mirnih izjava pod izlikom zaštite od mržnje. Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i kodeksom ponašanja protiv nezakonitog govora mržnje, koji je od siječnja 2025. uključen u taj zakon, EU već raspolaže dalekosežnim instrumentima za reguliranje internetskih platformi. Sada bi im se mogla pridružiti i dodatna kaznenopravna „harmonizacija” – pri čemu bi briselski eurokrati željeli određivati što se u EU-u uopće još smije kritizirati, a što ne. Novi nacrt direktive još nije predstavljen. Međutim, Komisija je mogućnost novog pokušaja izričito uvrstila u svoj radni program, premda je njezin prvotni prijedlog već naišao na otpor država članica i zbog toga propao.