Bruxelles planira novi zakon koji će omogućiti čitanje svih naših privatnih poruka i komunikacija, a dužnosnici EU skrivaju svoje prave namjere iza borbe protiv online kriminala.
Europska komisija planira provesti mjere u praksi najkasnije do 2030. godine, u okviru inicijative Digitalno desetljeće. Cilj joj je izgraditi jedinstveni digitalni prostor unutar EU-a i ojačati tehnološki suverenitet.
Europska unija je nedavno značajno pojačala aktivnosti na području kibernetičke sigurnosti i borbe protiv online kriminala. Međutim, jedan od prijedloga Europske komisije izaziva ozbiljnu zabrinutost među stručnjacima i javnošću. Prema nekoliko izvora, uključujući Politico i organizacije za zaštitu digitalnih prava, Bruxelles pokušava progurati zakonodavstvo koje bi omogućilo dešifriranje privatnih i šifriranih poruka do 2030. godine.
Službeno se bori protiv kriminala, u stvarnosti prati sve
EU tvrdi da je ovo alat u borbi protiv dječje pornografije, terorizma i organiziranog kriminala. Prema prijedlogu, pružatelji komunikacijskih usluga bili bi dužni implementirati tehnologije za otkrivanje i prijavljivanje “sumnjivog sadržaja”. Međutim, u praksi bi to značilo zadiranje u privatnost svih korisnika. Uključujući i one koji nisu ništa učinili.
Ako bi zakon bio usvojen, ugrozio bi osnovni princip takozvane end-to-end enkripcije. Danas ona štiti privatnost poruka u aplikacijama poput WhatsAppa, Signala, Messengera ili Telegrama osiguravajući da samo pošiljatelj i primatelj mogu pročitati sadržaj. Osim njih, nitko drugi, pa čak ni sam operater usluge.
Uvođenje stražnjih vrata ugrozit će sve
Predložene mjere poznate su kao “Kontrola chata” i dio su zakonodavstva koje se priprema za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece. Međutim, kritičari ističu da bi njihova provedba zahtijevala uvođenje takozvanih stražnjih vrata, tj. posebnih ulaza u sustave šifriranja. Mogli bi ih zloupotrijebiti ne samo država, već i hakeri ili autoritarni režimi.
Stručnjaci Europskog odbora za zaštitu podataka (EDPB) i Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) upozoravaju da bi obvezno slabljenje enkripcije moglo dovesti do sustavnog kršenja povjerljivosti komunikacija i kršenja temeljnog prava na privatnost. Jednom oslabljeni algoritam za enkripciju predstavljao bi trajni rizik. I to za sve korisnike, bez obzira na svrhu izvornog zakonodavstva.
Tehnološke tvrtke razmatraju izlazak iz EU
Prijedlog Europske komisije izazvao je znatne napetosti i u tehnološkom sektoru. Nekoliko tvrtki koje posluju u području digitalne sigurnosti upozorava da će, ako se zakonodavstvo usvoji u sadašnjem obliku, biti prisiljene razmotriti ograničavanje ili čak povlačenje svojih usluga s europskog tržišta. Postoje upozorenja da bi prijedlog mogao negativno utjecati na povjerenje javnosti u europske institucije i uzrokovati štetu digitalnom gospodarstvu EU.
Komisija planira provesti mjere u praksi najkasnije do 2030. godine, kao dio inicijative Digitalno desetljeće. Cilj joj je izgraditi jedinstveni digitalni prostor unutar EU-a i ojačati tehnološki suverenitet.
Prijedlog još nije konačan, očekuje se snažan otpor
Sudbina prijedloga još se odlučuje. U proces su uključeni i Vijeće EU-a i Europski parlament, a nekoliko država članica već je naznačilo da će tražiti značajne prilagodbe. Očekuje se i snažno protivljenje civilnog društva, digitalnih aktivista i tehnoloških lidera.
Iako je borba protiv kriminala legitiman cilj, sve je više glasova koji kažu da se to ne bi trebalo postići po cijenu ukidanja prava svih na privatnu komunikaciju.
