Ofenziva protiv cenzure.
Trumpova administracija se barem za javnost pozicionira kao nepokolebljivi zagovornik globalne slobode izražavanja – i protiv vlastitih europskih saveznika, svih ljudi.
Dok stari kontinent sve više ide prema digitalnom paternalizmu, Washington zvoni na uzbunu i postavlja jasne granice.
Fronte su zaoštrene posebno na temu Zakona o digitalnim uslugama (DSA), ambicioznog skupa pravila EU-a koji obvezuje divove društvenih medija da pooštre kontrolu sadržaja (kritičari to također nazivaju “manija cenzure”).
Potpredsjednik JD Vance iskoristio je Münchensku sigurnosnu konferenciju prošli tjedan da da nedvosmislenu izjavu: “Amerika to ne može i neće prihvatiti.” Poruka koja je izazvala nemalo negodovanje u Bruxellesu.
Međutim, sukob je dublji od same digitalne regulacije. U Europi se gomilaju slučajevi od kojih se američkim zagovornicima slobode govora diže kosa na glavi. Veteran britanske vojske kazneno je osuđen zbog tihe molitve ispred klinike za pobačaje. Finskoj parlamentarki već se godinama sudi jer je podijelila biblijski stih na Twitteru (sada X).
“Odstupanje Europe od svojih temeljnih vrijednosti, koje dijelila sa Sjedinjenim Državama, duboko je zabrinjavajuće”, rekao je Vance u Münchenu. “Isključivanje ljudi, odbacivanje njihovih zabrinutosti ili, još gore, ušutkavanje medija i isključivanje ljudi iz političkog procesa – to ne štiti ništa. Zapravo, to je najsigurniji način da se uništi demokracija.”
Trumpova administracija ne odgovara samo riječima. Jedan od prvih predsjednikovih poteza na dužnosti bila je izvršna uredba kojom se zabranjuju bilo kakvi savezni napori za promicanje cenzure protiv Amerikanaca—osobito pod krinkom borbe protiv “dezinformacija”. Oštar kontrast s erom Biden-Harris, u kojoj su društvene mreže bile pod aktivnim pritiskom da izbrišu postove koji su kritizirali vladu.
Državni tajnik Marco Rubio najavio je da će prekinuti sve programe “koji bi na bilo koji način mogli dovesti do cenzure američkog naroda”. Predsjednik Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Jim Jordan napisao je oštro pismo Europskoj komisiji izražavajući “ozbiljnu zabrinutost” o tome kako odredbe DSA-a o cenzuri utječu na slobodu izražavanja u Sjedinjenim Državama.
Zabrinutost nije neutemeljena: gotovo svaki veliki pružatelj digitalnih usluga u Sjedinjenim Državama – od Adobea do Zooma – sada ima problematične politike protiv “govora mržnje” ili “dezinformacija”. Kroz DSA bi europski birokrati u budućnosti također mogli ušutkati američke glasove ako odstupe od službene vladine linije.
Reakcije na Vanceov minhenski govor bile su predvidljive. Posebno se CBS rugao kada je voditeljica Margaret Brennan ozbiljno pokušala povezati slobodu govora s holokaustom.
Istodobno, “60 minuta” je njemački sustav procesuiranja “govora mržnje” na internetu predstavio kao model vrijedan oponašanja.
Za Trumpovu administraciju “Amerika na prvom mjestu” očito ne znači povlačenje sa svjetske pozornice, već samouvjerenu obranu temeljnih američkih vrijednosti – posebice protiv vlastitih saveznika. Poruka je jasna: kada je riječ o zaštiti slobode govora, Sjedinjene Države ponovno će preuzeti vodstvo, kako za svoje građane tako i za cijeli svijet.
Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će hoće li Europa nastaviti svoj kurs digitalnog paternalizma ili će transatlantski pritisak dovesti do preispitivanja. Jedno je sigurno: Trumpova administracija stavila je slobodu izražavanja na vrh međunarodne agende.
Kakvo je vaše mišljenje o svemu tome i da li je Trumpova administracija doista protivnik cenzure ili se ponovno radi o nekom spinu i mamcu koji se baca potlačenom narodu pod noge.
