Totalitarna Europska komisija želi u potpunosti ukinuti vašu slobodu izražavanja, a X (Twitter) joj stoji na putu.
Prošli tjedan, tvrtka X Company Elona Muska pokrenula je veliku pravnu tužbu protiv kazne od 140 milijuna dolara koju joj je Europska komisija izrekla prošlog prosinca prema Zakonu o digitalnim uslugama, zakonu EU o cenzuri. Slučaj je podnesen Općem sudu EU-a, koji saslušava velike tužbe protiv regulatornih i provedbenih mjera EU-a.
Komisija tvrdi da je kazna – prva izrečena prema Zakonu o digitalnim uslugama – izrečena zbog navodnih kršenja pravila transparentnosti i proceduralnih zahtjeva, što X snažno poriče. Međutim, pravi razlog zašto je tvrtka bila meta je očit: X je platforma za slobodu govora, a Elon Musk odbija nametnuti online cenzuru, kako u EU tako i diljem svijeta.
Ovaj slučaj, koji ADF International s ponosom podržava, ilustrira ozbiljnu prijetnju slobodi izražavanja koju predstavlja DSA. Zakon EU-a, koji stupa na snagu 2024. godine, obvezuje „vrlo velike online platforme“ – poput X-a, Mete i Googlea (tj. platforme s preko 45 milijuna mjesečnih korisnika) koje posluju u EU-u ili su dostupne iz EU-a – da uklone takozvani „ilegalni sadržaj“.
„Nezakonit sadržaj“ definiran je u skladu s mnogim zakonima koji ograničavaju slobodu izražavanja u pojedinim zemljama EU-a – na primjer u Njemačkoj, gdje je nezakonito vrijeđati političara (članak 188. njemačkog Kaznenog zakona). Zakon također zahtijeva od platformi da „ublaže“ takozvane „sistemske rizike“ poput „negativnih utjecaja“ na „građansku raspravu“, „izborne procese“ ili „nasilje temeljeno na spolu“.
Zakonu su dodani i kodeksi ponašanja o „dezinformacijama“, „govoru mržnje“ te smjernice o izbornim procesima i zaštiti maloljetnika, čime je stvoreno 153 stranice dodatnih propisa o kojima se nikada nije glasalo. Platforme koje se ne pridržavaju Zakona o digitalnim uslugama suočavaju se s drakonskim kaznama do 6% svog globalnog godišnjeg prometa – a u ekstremnim slučajevima mogle bi biti u potpunosti suspendirane u EU.
Nejasni pojmovi koji se koriste u zakonodavstvu i kodeksima ponašanja izuzetno su široki i nedostaju im precizne pravne definicije, što ih čini idealnim alatom za komisiju da cenzurira nepoželjne stavove. A doseg komisije putem Zakona o digitalnim uslugama proteže se daleko izvan Europe.
Nedavno izvješće Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma otkrilo je da se velike tehnološke platforme suočavaju s ogromnim pritiskom komisije da usklade svoja globalna pravila moderiranja sadržaja sa standardima cenzure Zakona o digitalnim uslugama (DSA). Zakon EU cenzurira govor ne samo u Europi, već i u Sjedinjenim Državama i diljem svijeta.
Slučaj finske zastupnice Päivi Räsänen jasno ilustrira kako će cenzura prema Zakonu o ratnim zločinima u Finskoj (DSA) izgledati u praksi. Nakon šest godina kaznenog progona, Päivi čeka presudu Vrhovnog suda Finske – zbog citiranja biblijskog stiha na Twitteru. Progonila ju je prema odjeljku finskog Kaznenog zakona koji se odnosi na “ratne zločine i zločine protiv čovječnosti”. Prema DSA-u, takvi zakoni o cenzuri mogli bi postati globalni standard.
Otkad je Elon Musk kupio X i pretvorio ga u platformu za slobodu govora, Bruxelles je otvoreno neprijateljski raspoložen prema njemu. Bivši europski povjerenik Thierry Breton izdao je 2023. oštro upozorenje: „Možete se kandidirati, ali se ne možete sakriti… borba protiv dezinformacija bit će zakonska obveza prema #DSA. …
Naši timovi bit će spremni provoditi.“ Bivša potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová dodala je: „Twitter je privukao mnogo pozornosti, a njegovi postupci i usklađenost sa zakonodavstvom EU bit će rigorozno i hitno ispitani.“
U tom kontekstu, jasno je zašto je Komisija prošlog prosinca izdala prvu kaznu DSA tvrtki X. Poslala je jasnu poruku svim glavnim tehnološkim platformama: to čeka svakoga tko odbije prihvatiti cenzuru.
To je ono što X-ov pravni izazov čini tako ključnim – X se bori za pravo građana diljem svijeta da slobodno izražavaju svoja mišljenja na internetu. U ovom slučaju, osporava centralizirane ovlasti koje DSA daje komisiji, tvrdeći da one krše njegovo pravo na pravično suđenje i da su u suprotnosti s vladavinom prava.
Prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA), Komisija može postavljati pravila za moderiranje sadržaja, graditi relevantnu infrastrukturu, pokretati istrage i nametati sankcije – sve bez ikakvog smislenog nadzora. Ako se to ne promijeni, EU će dobiti neograničenu moć nadzora globalnog javnog prostora, s dalekosežnim posljedicama za slobodu izražavanja na internetu.
Sud sada ima priliku pozvati Komisiju na odgovornost. Očekuje se da će slučaj ići na suđenje, potencijalno do kraja 2026., a naknadna presuda odredit će kako će se sve glavne tehnološke platforme moderirati u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA). X traži poništenje kazne, a ako se pokaže da je njezina osnova u suprotnosti s drugim zakonima EU-a, neke odredbe zakonodavstva mogle bi se proglasiti nevažećima.
Ovaj slučaj je prvi izazov nastojanjima komisije da postane globalni cenzor, a njegov ishod ima temeljan utjecaj na pravo na slobodu izražavanja za milijarde ljudi diljem svijeta.
