Za tim kanadskih i francuskih istraživača, tamni oblaci na horizontu potencijalno su zloslutni ne zato što signaliziraju približavanje oluje, već zato što je nedavna studija otkrila da prenose bakterije otporne na lijekove na velike udaljenosti.

“Ove bakterije obično žive na površini vegetacije poput lišća ili u tlu”, rekao je glavni autor Florent Rossi u telefonskom intervjuu u petak.

“Otkrili smo da ih vjetar nosi u atmosferu i da mogu putovati na velike udaljenosti, oko svijeta, na velikim visinama u oblacima”, rekao je za AFP.

Otkriće je objavljeno u prošlomjesečnom broju časopisa Science of The Total Environment.

Istraživači sa Université Laval u Quebec Cityju i Université Clermont u središnjoj Francuskoj tražili su gene otporne na antibiotike iz bakterija pronađenih u uzorcima oblaka.

Uzorci su uzeti iz stanice za istraživanje atmosfere koja se nalazi na 1465 metara nadmorske visine na vrhu Puy de Dome, uspavanog vulkana u središnjoj Francuskoj, između rujna 2019. i listopada 2021.

Analiza prikupljene magle otkrila je da sadrži između 330 i više od 30.000 bakterija po mililitru oblačne vode, s prosjekom od oko 8.000 bakterija po mililitru.

Također su identificirali 29 podtipova gena otpornosti na antibiotike kod bakterija.

Otpornost na lijekove javlja se kada su bakterije izložene antibioticima i razvijaju imunitet na njih tijekom generacija.

Zdravstvene vlasti opetovano su upozoravale da ove prilagodbe postaju ono što je studija opisala kao “veliki sanitarni problem u cijelom svijetu”, čineći određene bakterijske infekcije teškima, au nekim slučajevima i nemogućima za liječenje jer upotreba antibiotika nastavlja rasti u zdravstvu i poljoprivredi.

Studija nije ponudila zaključke o mogućim zdravstvenim učincima širenja bakterija otpornih na antibiotike u atmosferi, procjenjujući da bi samo pet do 50 posto organizama moglo biti živo i potencijalno aktivno.

Ali Rossi je sugerirao da su rizici vjerojatno niski.

“Atmosfera je vrlo stresna za bakterije, a većina onih koje smo pronašli bile su bakterije iz okoliša”, za koje je manje vjerojatno da će biti štetne za ljude, objasnio je.

Dakle, ljudi se ne bi trebali bojati ići u šetnju po kiši.

“Nije jasno hoće li se ti geni prenijeti na druge bakterije”, dodao je Rossi.

Praćenje atmosfere, međutim, moglo bi pomoći u utvrđivanju izvora bakterija otpornih na lijekove, slično testovima otpadnih voda za covid i druge patogene “kako bi se ograničilo njihovo širenje”, rekao je.