Amiška djeca u New Yorku sada su zbog sudske presude suočena s prisilnim cijepljenjem.
U jezivom udarcu vjerskim slobodama, amiška djeca u New Yorku sada su prisiljena primiti cjepiva protiv duboko ukorijenjenih uvjerenja svojih obitelji – pod prijetnjom velikih novčanih kazni i isključenja iz vlastitih privatnih škola.
Presuda , koju je 3. ožujka 2025. donio Žalbeni sud Drugog kruga SAD-a, označava mračnu prekretnicu u prekoračenju vlasti, oduzimajući ustavnim pravima jednu od najmiroljubivijih vjerskih zajednica u Americi.
Amiši, poznati po svojoj čvrstoj predanosti vjeri i samodostatnosti, dugo su se opirali medicinskim intervencijama koje je propisala vlada. Stoljećima su živjeli odvojeno od modernog društva, odbijajući vanjsko uplitanje u svoj način života.
Ali pod New Yorkom koji je ukinuo vjerska izuzeća – zakon koji je proguran nakon izbijanja ospica 2019. – Amiši su dobili nemoguć izbor: prekršiti svoju savjest cijepljenjem svoje djece ili se suočiti sa paralizirajućim financijskim kaznama i obrazovnim egzilom.
I sada je država brutalno jasno rekla svoj stav. Izvješća pokazuju da su amiške obitelji i škole već bile kažnjene novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 118.000 dolara zbog odbijanja pridržavanja.
Presuda Drugog kruga odbacila je prigovore Amiša, tvrdeći da je ukidanje vjerskih izuzeća “neutralno” i da se odnosi na svu djecu, bez obzira na to pohađaju li javne, privatne ili župne škole. Sud je inzistirao na tome da zakon služi uvjerljivom javnozdravstvenom interesu – usprkos određivanju medicinskih izuzeća za one s liječničkom potvrdom, dok uskraćuje istu zaštitu onima s vjerskim primjedbama.
Ova dvostruka mjerila su očigledna. Amiši ne traže poseban tretman – oni jednostavno traže da ih se pusti na miru da žive po svojoj vjeri, pravo koje bi Prvi amandman trebao štititi.
Reakcija na presudu bila je brza i žestoka. Društveni mediji eruptirali su bijesom, s objavama na X-u u kojima se to naziva “užasnim kršenjem osnovnih sloboda”. Jedan je korisnik upozorio: “Ako ovo mogu nametnuti Amišima, ničija prava nisu sigurna.” Drugi je ukazao na licemjerje: “New York tvrdi da se radi o sigurnosti, ali puštat će necijepljenu djecu uz liječničku potvrdu – samo ne uz molitvu.”
Ovaj osjećaj naglašava sve veću zabrinutost da je gušenje vjerskih izuzeća dio šireg napora da se nagrizu individualne slobode pod krinkom javnog zdravlja. Nekoliko država, uključujući Kaliforniju, Connecticut i Maine, već je slijedilo primjer New Yorka, ukidajući vjerska izuzeća posljednjih godina.
Ciljanje Amiša posebno je nečuveno s obzirom na njihov otočni stil života. Za razliku od velikih urbanih zajednica, amiške škole su male, privatne i njima upravlja zajednica, što predstavlja minimalan rizik od masovnih izbijanja bolesti. Njihovih procijenjenih 25.000 stanovnika u New Yorku uglavnom žive odvojeno od većinskog društva, zbog čega javnozdravstveno opravdanje prisilnog cijepljenja države u najboljem slučaju izgleda slabašno.
Unatoč tome, njujorški dužnosnici oslanjaju se na epidemiju ospica 2018.-2019. — prvenstveno u središtu drugih necijepljenih skupina — kako bi opravdali uskraćivanje prava Amiša. Kritičari tvrde da je to izmišljena isprika, pri čemu je država izabrala strogu provedbu umjesto razumnih alternativa, kao što su kampanje dobrovoljnog cijepljenja.
Pravni presedan s opasnim posljedicama
Pravni stručnjaci upozoravaju da je ova presuda opasan presedan. Amiši su svoj izazov temeljili na predmetu Wisconsin protiv Yodera (1972.), Vrhovnom sudu koji je potvrdio njihovo pravo da svoju djecu izuzmu iz obveznog srednjoškolskog obrazovanja na vjerskim osnovama. Ali Drugi krug je odbacio ove argumente, tvrdeći da obvezna cijepljenja ne mijenjaju suštinski način života Amiša na isti način.
To razmišljanje, međutim, zanemaruje ključnu stvarnost: prisiljavanje djeteta na medicinsku intervenciju protivno vjerskim uvjerenjima njegovih roditelja izravan je napad na njihovu autonomiju i identitet. 
Glavni državni odvjetnik Alabame Steve Marshall, zajedno s 19 drugih država, podnio je pravni podnesak podržavajući Amiše, osuđujući postupke New Yorka kao uznemiravanje protiv skupine koja “želi živjeti svoju vjeru samo među sobom”. Upozorio je da su državne kazne – uključujući izvješća o prijetnjama zapljenom amiške školske imovine – očito kršenje zaštite Prvog amandmana. Odbijanje suda da prizna ove zabrinutosti samo povećava bijes.
Ova se presuda ne odnosi samo na javno zdravstvo – radi se o državnoj kontroli. Primoravajući vjerske zajednice na pokornost, država postavlja presedan koji bi se uskoro mogao upotrijebiti protiv svakoga tko se usudi prkositi njezinim mandatima.
Ovaj slučaj je daleko od riješenog. Pravni izazovi već su pokrenuti, a pozivi na intervenciju Vrhovnog suda sve su glasniji. Ali jedno je jasno: Amiši su sada na prvim linijama bitke za vjersku slobodu u Americi.
Njihova tiha otpornost u suočavanju s tiranijom snažan je podsjetnik da kada vlada pogazi prava jedne skupine, samo je pitanje vremena kada će to zadesiti nas ostale.
