Sigurnost cjepiva protiv covida nikada nije utvrđena

Sigurnost cjepiva protiv covida nikada nije utvrđena

Advertisements

Sigurnost cjepiva protiv covida nikada nije utvrđena.

Advertisements

Sredinom rujna, The BMJ (prije poznat kao British Medical Journal) objavio je članak o propustima o propustima procjene sigurnosti (farmakovigilancija) “cjepiva” protiv covida pod naslovom “Američki dužnosnici znali su da je sustav sigurnosti cjepiva protiv covida manjkav – ali su ignorirali liječnika FDA koji ih je upozorio”

Australski bioetičar dr. Raphael Lataster poslao je brzi odgovor na članak, tvrdeći da s propustima cjepiva protiv covida i drugih postmarketinških nadzora, kao i s mnogim problemima s kliničkim ispitivanjima, “sigurnosni profil nije utvrđen” te da su analize rizika i koristi “stoga nepouzdane”.To znači da cjepiva nisu trebala biti “odobrena, poticana ili propisana”. Na veliko iznenađenje dr. Latastera, The BMJ objavio je njegov odgovor.Dno obrasca

Nedostaci u kliničkim ispitivanjima i propusti u farmakovigilanciji nalažu preispitivanje sigurnosnih profila cjepiva protiv bolesti COVID-19, The BMJ, 21 September 2026

Sam Latastera kaže: „Vodeći medicinski časopis The BMJ iznenađujuće je objavio moj odgovor na njihov nedavni članak o neuspjesima farmakovigilance cjepiva protiv covida-19, tvrdeći da s ovim i drugim neuspjesima u postmarketinškom nadzoru, kao i mnogim problemima s kliničkim ispitivanjima, „sigurnosni profil nije utvrđen“ te da su analize rizika i koristi „stoga nepouzdane“, što ukazuje na to da cjepiva nisu trebala biti „odobrena, poticana ili propisana“.

Dodajući otkrića izvornog članka Davida Willmana u kojem se objašnjava da su se „američki dužnosnici oslanjali na algoritam za detekciju signala VAERS-a za koji su znali da je kompromitiran, odgađali planirane proporcionalne analize izvještavanja i rekli liječniku FDA-e koji je predložio rješenje da prestane i odustane“, ukazao sam na priznanja bivše vršiteljice dužnosti povjerenice FDA-e [Janet] Woodcock da postoje nuspojave koje sustavi poput VAERS-a i BEST-a nisu registrirali; studiju Retsefa Levija (bivšeg člana Savjetodavnog odbora za imunizacijske prakse ili ACIP-a) i Nelsona Lua o neuspjehu CDC-a da prati mnoge zdravstvene probleme koje je identificirao V-SAFE; i činjenicu da su mnogi programi farmakovigilance „u Njemačkoj [izvor], Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Izraelu [izvor] i drugdje bili slično preplavljeni izvješćima koja nisu mogli u potpunosti provjeriti.“

Advertisements

Bio sam ograničen prostorom, ali u duljoj verziji bih spomenuo i stvari poput nedavne studije Ophir & Shir-Raz o izraelskom upozorenju američkim dužnosnicima početkom 2021. o velikom broju slučajeva miokarditisa kod mladih ljudi nakon Pfizera i odgođenom, umanjivanom odgovoru koji je uslijedio; sve veći broj dokaza o nuspojavama s odgođenim početkom; prekomjerni smrtni slučajevi koji koreliraju s cijepljenjem, a nerazumno su povezani s covidom ili karantenama; sve veći broj dokaza da su nuspojave ozbiljno podcijenjene; i činjenicu da Pfizer još uvijek, 2026. godine, pokušava shvatiti je li njihovo cjepivo „sigurno i učinkovito te postoji li povezanost miokarditisa/perikarditisa koju treba uzeti u obzir“.

O problemima s kliničkim ispitivanjima, osvrnuo sam se na uobičajene osumnjičenike: JECP4 o pretjerivanjima učinkovitosti/djelotvornosti i sigurnosti u ispitivanjima i opservacijskim studijama; ponovna analiza ispitivanja Pfizera i Moderne koja je „pronašla višak ozbiljnih nuspojava od posebnog interesa u cijepljenim skupinama“ koje su „premašile smanjenje hospitalizacija zbog covida-19“; i Thackerov članak, također objavljen u The BMJ-u, koji je „dokumentirao navodno krivotvorenje podataka, otkrivanje podataka, loše obučeno osoblje i odgođeno praćenje nuspojava u Pfizerovom ispitivanju“. S više riječi mogao sam spomenuti i stvari poput moguće negativne učinkovitosti.

Kao netko tko je na farmaceutskom fakultetu naučio da uvijek moramo biti oprezni prilikom nazivanja farmaceutskog proizvoda sigurnim, a zatim je proživio povlačenje rofekoksiba i folkodina, sve me to navodi na pomisao da „sigurnosni profil nije utvrđen“ i da cjepiva nikada nisu trebala biti „odobrena, potaknuta ili propisana“.

Na ovo je u nas kontinuirano ukazivao i profesor Krešimir Pavelić zajedno s još nekoliko kolega. Unatoč tome, pritisak da se sve to stavi „pod tepih“ bio je snažan, ne samo u Hrvatskoj veći u većem dijelu svijeta!  Istina se, međutim, pomalo  razotkriva,  čak i u nekim vodećim medicinskim časopisima poput npr. BMJ.

Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp
Advertisements