Višemilijardski ciklus industrije cjepiva: Tko plaća istraživanja, tko određuje istinu, a tko profitira?
Gatesova zaklada, američke zdravstvene vlasti, ulaganja u farmaceutsku industriju i milijarde eura njemačkih poreznih obveznika. Pratimo dokumente i postavljamo pitanja na koja nisu potrebni odgovori iz odnosa s javnošću, nego konkretne brojke.
Godišnje se govori o programima cijepljenja, milijardama u proračunima i znanstvenoj djelotvornosti kao da građanima preostaje samo ljubazno kimati glavom. Istodobno privatne zaklade sudjeluju u međunarodnim tijelima za donošenje odluka, ulažu u biotehnologiju i surađuju s državnim istraživačkim institucijama. Sve je to sasvim normalno? Sjajno. Onda ne bi trebalo biti nikakvih problema s time da se predoče ugovori, izračuni i sukobi interesa.
Ovaj članak stoga ne polazi od nekakve anonimne internetske glasine, nego od službenog dokumenta njemačkog Bundestaga, kliničke studije, publikacija zaklade FNIH, povezane s američkim Nacionalnim institutima za zdravlje (NIH) i vlastitih podataka farmaceutske tvrtke. Te su veze dokumentirane. Neugodno pitanje glasi: tko nadzire one koji provode nadzor?
200,8 milijuna američkih dolara — iznos koji je Zaklada Gates 2003. obećala dodijeliti zakladi FNIH za inicijativu „Grand Challenges in Global Health” (Veliki izazovi u globalnom zdravlju). [1]
55 milijuna američkih dolara — početno ulaganje Zaklade Gates u vlasnički udio u tvrtki BioNTech, koje je ta tvrtka potvrdila 2019. godine. [2]
1,3 milijarde eura — iznos naveden u dokumentu Bundestaga kao njemačko obećanje o uplati sredstava za nadopunu financijskih resursa Globalnog fonda iz 2022. godine; taj novac nije uplaćen Gatesu. [3]
1. „Suzbijanje utjecaja”? Njemačka savezna vlada odbacuje tu mogućnost.
Njemački Bundestag objavio je 29. lipnja 2023. parlamentarni dokument 20/7512. Zastupnici su, među ostalim, željeli znati kako njemačka savezna vlada procjenjuje sve veći utjecaj privatnih zaklada na globalne zdravstvene organizacije. To je sasvim razumno pitanje. Uostalom, kada je riječ o milijardama, sasvim je opravdano zapitati se tko upravlja cijelim procesom.
To je odgovor njemačke savezne vlade na pitanje 5, na 5. stranici. U istom odgovoru opisuje se sudjelovanje Zaklade Gates u međunarodnim zdravstvenim tijelima i upućuje na zajedničke strukture za donošenje odluka. [3]
Prevedeno na jednostavan jezik: privatne zaklade s milijardama dolara sudjeluju u strukturama koje oblikuju globalne zdravstvene programe. A njemačka savezna vlada u načelu ne vidi razlog za ograničavanje tog utjecaja. Eto, sada svi možemo mirnije spavati.
Pravi problem nije u tome što neka zaklada ulaže novac u istraživanja, nego u tome što građani moraju znati u kojem trenutku financiranje prerasta u sudjelovanje u donošenju odluka – i kakav demokratski nadzor tada još postoji.
2. Milijarde iz Njemačke. A u rubrici za evaluaciju stoji „Ne”.
Prilog 2 ovom parlamentarnom dokumentu Bundestaga navodi savezna sredstva namijenjena nekoliko međunarodnih organizacija i programa u kojima sudjeluju privatne zaklade. Četiri primjera:
|
Program |
Savezna sredstva |
Razdoblje / podatak |
Evaluacija prema Prilogu 2 (2023.) |
|---|---|---|---|
|
Globalni fond (AIDS, tuberkuloza, malarija) |
1,3 milijarde € |
Nadopuna sredstava 2022. |
Ne |
|
GAVI – Savez za cjepiva |
600 milijuna € |
2021. – 2025. |
Ne |
|
CEPI – razvoj cjepiva |
620 milijuna € |
2017. – 2026. |
Ne |
|
Pandemic Fund (Fond za pandemije) |
119 milijuna € |
2022. – 2030. |
Ne |
Izvor: parlamentarni dokument Bundestaga 20/7512, Prilog 2, stranice 94–97 PDF dokumenta. Riječ je o različitim financijskim obvezama i razdobljima, a ne o godišnjim iznosima. Oznaka „Ne” odnosi se na podatak o evaluaciji u dokumentu u tadašnjem trenutku i ne dokazuje da naknadno nikada nije provedena provjera. [3]
Čekajte malo: kod takvih iznosa za odgovornost prema javnosti sigurno nije dovoljan samo lijep logotip na zidu konferencijske dvorane. Gdje su izvješća o evaluaciji? Prema kojim se kriterijima mjere uspjesi? Tko provjerava ekonomičnost, sukobe interesa i stvarne rezultate za pacijente?
Ovdje nije riječ o cjepidlačenju oko papirologije. Riječ je o proračunskim sredstvima. Tko od građana zahtijeva da pokažu svaki račun, ne bi smio odjednom postati alergičan na pitanja kada je riječ o milijardama.
Važno pojašnjenje o novčanim tokovima: Bundestag je izričito ispravio često iznošenu tvrdnju da je Njemačka izravno uplatila oko 630 milijuna eura Zakladi Gates. Radilo se o sufinanciranju zajedničkih projekata; prema navodima savezne vlade, u tom kontekstu njemačka proračunska sredstva nisu uplaćena zakladi. Pitanje demokratskog nadzora i dalje ostaje – ali pogrešno prikazivanje novčanih transakcija ne čini ga uvjerljivijim. [4]
3. NIH, FNIH i Gates: bliskost nije glasina
U siječnju 2003. Zaklada Gates obećala je zakladi Foundation for the National Institutes of Health (FNIH), prema vlastitoj bazi podataka te zaklade, 200.843.121 američki dolar. U javnoj najavi inicijativa je izričito opisana kao partnerstvo s američkim državnim Nacionalnim institutima za zdravlje, skraćeno NIH. [1]
Znanstveno povjerenstvo trebalo je odrediti prioritete među temama. Na javno objavljenom popisu sudionika nalazili su se visoki predstavnici NIH-a i američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), među njima Anthony Fauci i tadašnja direktorica CDC-a Julie Gerberding. Ni to nije nikakav tajni dokument. Podatak se nalazi u objavi same zaklade. [1]
U lipnju 2026. istraživački novinar Paul D. Thacker izvijestio je za RealClearInvestigations o internim e-porukama i dokumentima iz kojih bi trebale proizlaziti dodatne zajedničke radionice, usklađivanje istraživačkih aktivnosti i kontakti na najvišim razinama. Izvorni dokumenti na koje se poziva u svojem izvještaju trebali bi biti dostupni javnosti. [5]
Njegov izvještaj sadrži i oštru tvrdnju anonimnog bivšeg zaposlenika NIH-a da su se NIH i Zaklada Gates praktički stopili. Time nije dokazana pravna fuzija. Međutim, dokazana je dugogodišnja institucionalna suradnja. A ona je sasvim dovoljna da se postavi sljedeće pitanje: Koliko prioriteti državnih istraživanja mogu ostati neovisni ako privatni financijer istodobno omogućuje provedbu programa i sudjeluje u određivanju njihovih prioriteta?
Još su 2008. znanstvenici u jednom znanstvenom članku opisali kako se inicijativa „Grand Challenges” vremenski podudarala sa znatnim povećanjem financiranja globalnih zdravstvenih tema od strane NIH-a. Autori su u tome vidjeli utjecaj Zaklade Gates na određivanje prioriteta, ali nisu opisivali nikakvo tajno preuzimanje. [6]
4. Zaklada financira istraživanja – i posjeduje udjele u BioNTechu
Dana 4. rujna 2019. sama tvrtka BioNTech objavila je sklapanje sporazuma sa Zakladom Gates. Sporazum se odnosio na programe povezane s HIV-om i tuberkulozom, a uključivao je početno ulaganje od 55 milijuna američkih dolara u vlasnički udio u tvrtki. Dakle, taj podatak nije trebalo potajno izvlačiti iz nekakvog sefa. Bio je objavljen na internetskoj stranici tvrtke. [2]
RealClearInvestigations izvijestio je 2026. da je taj vlasnički udio naknadno prodan uz znatnu dobit. Konkretan iznos od više od 550 milijuna američkih dolara, naveden u tom izvještaju, ovdje se tretira kao podatak iz izvještaja, a ne kao iznos potvrđen na temelju neovisno provjerenog izvatka iz portfelja ulaganja. [5]
Zaklade smiju ulagati. Tvrtke smiju ostvarivati dobit. Ali kada zaklada istodobno sudjeluje u oblikovanju javnih zdravstvenih istraživanja, objavljivanje financijskih interesa nije dobrovoljna usluga javnosti. Ti interesi moraju biti transparentni i provjerljivi.
Tko je sudjelovao u donošenju odluka o ulaganjima? Tko je sjedio u znanstvenim povjerenstvima? Koji su vlasnički udjeli bili poznati u tom trenutku? Koja su pravila sprječavala sukobe interesa? I tko je nadzirao njihovu provedbu?
Kada se u istoj priči isprepliću dobrotvorni rad, istraživačka politika i vlasnički udjeli u tvrtkama, pitanje sukoba interesa nije napad na znanost. Ono je minimalni preduvjet vjerodostojne znanosti.
Poveznice – i što dokumenti doista potvrđuju
Ako sva imena povežemo na jednom dijagramu, time još nismo dokazali postojanje zajedničkog tajnog plana. Ali jednako je površno svaku pojedinu poveznicu proglasiti nevažnom. Evo gdje je granica:
|
Dokumentirani događaj |
Što je potvrđeno |
Što još treba provjeriti |
|---|---|---|
|
Gates → FNIH / NIH |
Velika financijska potpora, zajednička inicijativa, znanstvena povjerenstva |
Utjecaj na konkretne državne odluke i njihov nadzor |
|
Gates → BioNTech |
Ulaganje veće od 55 milijuna američkih dolara, potvrđeno 2019. godine |
Transparentnost i postupanje u slučaju mogućih sukoba interesa |
|
Njemačka savezna vlada → globalni programi |
Milijarde u financijskim obvezama i sudjelovanje u multilateralnim programima |
Aktualne neovisne evaluacije i provjerljiv nadzor djelotvornosti |
|
CDC → izvješća o djelotvornosti |
Godišnje procjene primjenom dizajna negativnog testa (test-negative design) |
Pouzdanost rezultata uz primjenu alternativnih statističkih pretpostavki |
Ovaj pregled razdvaja poznate financijske transakcije od pitanja koja tek treba istražiti. U njemu se ne tvrdi da je dokazana manipulacija studijama CDC-a od strane Zaklade Gates.
Novinarsko je načelo jednostavno: nije svaka poveznica dokaz nepravilnosti. Ali svaka poveznica u kojoj bi se mogli ispreplesti moć, javni novac i osobni financijski interesi zaslužuje nadzor. Ako za to najprije treba tražiti dopuštenje, onda je s transparentnošću već nešto pošlo po zlu.
5. Cijepljenje protiv gripe: tko nadzire podatke CDC-a?
Dok se vode rasprave o političkim ispreplitanjima, u istraživanju gripe postavlja se još jedno konkretno pitanje: Koliko se pouzdano mjeri djelotvornost?
Epidemiolog Eyal Shahar, profesor emeritus na Sveučilištu u Arizoni, kritizirao je 1. listopada 2026. takozvani dizajn negativnog testa (test-negative design), kojim se CDC redovito služi za procjenu djelotvornosti cjepiva. Pritom se uspoređuju oboljele osobe koje traže liječničku pomoć, ovisno o tome jesu li njihovi testovi na gripu pozitivni ili negativni. Shahar ukazuje na moguće pristranosti pri odabiru ispitanika i probleme s pripisivanjem bolesti koje se pojave ubrzo nakon cijepljenja. [7]
Njegova kritika zaslužuje pozornost ne zato što je neugodna, nego zato što se bavi pretpostavkama na kojima se temelji statistička metoda. I sam Shahar ističe da neto učinak određenih pristranosti nije poznat. Ako netko iz toga odmah zaključi da su sve brojke o djelotvornosti dokazano izmišljene, analizu zamjenjuje željama i pretpostavkama.
Tu je i Cleveland Clinic: u kohortnoj studiji analizirani su podaci 53.402 zaposlenika tijekom sezone gripe 2024./2025. Revidirana verzija studije od 11. listopada 2025. nije utvrdila dokazivu zaštitu od cijepljenja u toj skupini, a tijekom razdoblja pojačane aktivnosti gripe zabilježila je statistički značajno povećan rizik od gripe među cijepljenima. Istraživanje je preprint koji još nije prošao cjelovitu recenziju; iz uočene povezanosti ne može se zaključiti da je cijepljenje dokazano uzrokovalo taj ishod. [8]
Upravo ovdje ne želim slušati reklamne fraze. Želim znati kako se takvi rezultati provjeravaju, koji način analize uzima u obzir pojedine čimbenike koji mogu utjecati na rezultate i zašto se zaključci razlikuju.
CDC je, s druge strane, u ožujku 2026. objavio preliminarnu procjenu za sezonu 2025./2026., prema kojoj je cijepljenje pružalo, među ostalim, 30-postotnu zaštitu odraslih od hospitalizacije povezane s gripom. I ta je procjena dobivena na temelju promatračkih mreža. Taj podatak postoji. Studija Cleveland Clinica ne pobija ga automatski: riječ je o drugoj sezoni, drugoj populaciji, drukčijem ishodu i drukčijem istraživačkom dizajnu. [9]
No upravo zato neovisna usporedba rezultata, razumljiva pacijentima, postaje neophodna. Kada neka zdravstvena institucija objavi konkretne postotke, mora biti jasno na koga se odnose, od kojeg ishoda pružaju zaštitu, na kojim se pretpostavkama temelje i kolika je nesigurnost tih procjena.
6. Sedam pitanja koja bih postavio odgovornima
01. Za CDC i NIH: Koje sirove podatke, analitičke programe i analize osjetljivosti neovisni istraživači doista mogu provjeriti?
02. Za CDC: Kako se procjene djelotvornosti mijenjaju kada se bolesti koje se pojave ubrzo nakon cijepljenja statistički obrađuju na drukčiji način?
03. Za NIH i FNIH: Tko je odobrio zajedničke istraživačke prioritete sa Zakladom Gates i koji su sukobi interesa pritom dokumentirani?
04. Za Zakladu Gates: Koje je vlasničke udjele u biotehnološkim tvrtkama zaklada imala u pojedinim razdobljima tijekom donošenja relevantnih istraživačkih i financijskih odluka?
05. Za Savezno ministarstvo za gospodarsku suradnju i razvoj (BMZ): Gdje se nalaze neovisne evaluacije onih programa koji su u prilogu dokumenta Bundestaga iz 2023. bili označeni s „Ne”?
06. Za njemačku saveznu vladu: Kada je objavljeni sukob interesa doista doveo do isključenja neke osobe iz postupka donošenja odluke i gdje porezni obveznici mogu pročitati podatke o tome?
07. Za sve uključene: Tko snosi odgovornost kada se obećane koristi, troškovi programa i stvarni rezultati za pacijente međusobno razilaze?
7. Ček na donaciju nije bjanko ček.
Zapanjujuće je koliko se brzo jednostavan zahtjev za transparentnošću doživljava kao smetnja. S jedne strane od građana se očekuje da vjeruju znanstvenim podacima, a s druge se strane dopušta nastanak golemih, teško preglednih mreža državnih tijela, zaklada, programa i gospodarskih aktera. Povjerenje se zahtijeva odmah. Pitanja bi, po mogućnosti, trebalo izbjegavati.
Ne. Javna istraživanja nisu privatna obiteljska stvar. Porezni novac nije novac za igru. A medicinske odluke tiču se ljudi, a ne prezentacija u PowerPointu.
Na temelju dosad javno dostupnih dokumenata nije dokazano da je Zaklada Gates pravno preuzela NIH ili manipulirala izračunima CDC-a o djelotvornosti cjepiva protiv gripe. Svatko tko želi ozbiljno istraživačko novinarstvo mora to jasno reći. Ipak, potvrđena financiranja, kontakti u povjerenstvima i vlasnički udjeli u tvrtkama pružaju više nego dovoljno razloga da se odgovornima postave pitanja na koja se ne može odgovoriti samo ljubaznim priopćenjem za javnost.
Najbolji odgovor na nepovjerenje nije nova reklamna kampanja. To su otvorene poslovne knjige, provjerljivi podaci i odluke koje izgledaju besprijekorno čak i kada uz njih ne stoji savjetnik za odnose s javnošću.
Ne želim da se medicinske odluke nameću naslovima – ni u korist cijepljenja ni protiv njega. Želim da pacijenti dobivaju stvarne informacije, da mogu razumjeti rizike i koristi te slobodno razgovarati o svojem zdravlju, a da ih pritom nitko ne odvraća od postavljanja kritičkih pitanja.
