Australija uistinu odlazi predaleko u svojoj digitalnoj kontroli i sada želi nabijati milijunske kazne mladima kojima je prvotno zabranila korištenje društvenih mreža.
Milijuni računa su blokirani, mladi i dalje koriste TikTok i Instagram, a australska vlada želi uvesti još veći nadzor. Premijer Anthony Albanese svojim je zabranom društvenih mreža postigao autogol velikih razmjera. No umjesto da okonča tu besmislicu, njegova vlada poseže za novom mjerom pritiska: milijunskim kaznama za internetske korporacije i još strožim provjerama dobi. Sloboda građana? Očito je od drugorazredne važnosti sve dok birokrati koji zagovaraju zabrane ne ostvare svoje namjere.
Mladi ne mare za zabranu
Od prosinca 2025. mlađi od 16 godina više ne smiju imati vlastite račune na Facebooku, Instagramu, TikToku, YouTubeu i drugim velikim platformama. Već je u prvim danima blokirano ili deaktivirano oko 4,7 milijuna računa. Vlada je dopustila da joj se čestita na navodnom uspjehu u zaštiti mladih. No tinejdžeri su političarima temeljito pokvarili planove. Vlastito tijelo za nadzor interneta, eSafety, iznijelo je poražavajuće podatke. Prije zabrane društvene mreže koristilo je 85,9 posto mlađih od 16 godina. Tri mjeseca poslije taj je udio i dalje iznosio 81,5 posto. Smanjenje od svega 4,4 postotna boda! I kod posjedovanja vlastitih računa pad je skroman: s 52,4 na 42,1 posto. Dakle, gotovo svaki drugi maloljetnik i dalje ima vlastiti račun. I zbog toga je uvedena zabrana na nacionalnoj razini i ugašeni su milijuni računa?
Za ministricu komunikacija Aniku Wells krivnja je, naravno, na internetskim korporacijama. Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat i YouTube trebali bi odgovarati pred sudom jer navodno ne provode zabranu dovoljno dosljedno. U igri su kazne do 109,2 milijuna australskih dolara, što odgovara iznosu od oko 65 milijuna eura. Postupci su tek najavljeni, ali prijetnja je jasna. Ono što vlada ne uspijeva postići političkim putem, korporacije bi trebale nametnuti još strožim nadzorom.
Više nadzora, više kontrole
To ima posljedice za sve. Jer da bi Facebook i slične platforme isključile petnaestogodišnjaka, najprije moraju utvrditi koliko korisnici doista imaju godina. Pogrešan datum rođenja naprosto ne smije biti dovoljan. Stoga se provjerava, procjenjuje i pomno analizira. Što su zaprijećene kazne veće, to je veći pritisak da se provjere dobi provode i nad punoljetnim korisnicima.
Meta već koristi umjetnu inteligenciju koja analizira objave, profile i druge naznake kako bi procijenila dob korisnika. Tome se mogu pridružiti skeniranje lica i druge metode. Internet se tako korak po korak pretvara u mjesto na kojem korisnici moraju dokazivati svoju dob ili prepustiti algoritmima da je procjenjuju. Od nekadašnjeg samorazumljivog prava na korištenje interneta bez provjere identiteta ostaje sve manje.
Internetske korporacije pružaju otpor
Političari su za to odabrali i osobito zgodan izgovor: zaštitu djece. Tko bi se uopće želio protiviti zaštiti mladih? Pritom se rado previđa da provjere dobi mogu obuhvatiti mnogo širi krug ljudi od same ciljne skupine. Australski zakon doduše ne zahtijeva opću državnu digitalnu identifikaciju. Platforme također ne smiju propisati službenu osobnu iskaznicu kao jedini dokaz dobi. No analiza lica i obrada podataka umjetnom inteligencijom teško da čine takvo zadiranje u privatnost manje problematičnim.
U međuvremenu se australska vlada zbog svojeg zakona o zabrani mora suočiti i s postupkom pred Visokim sudom. Reddit i građanska inicijativa Digital Freedom Project osporavaju te zakonske odredbe. Između ostalog, riječ je o političkoj komunikaciji zaštićenoj ustavom. Uostalom, mladi na tim platformama raspravljaju i o politici i društvenim zbivanjima. Albaneseova je vlada svojom zabranom stoga pokrenula raspravu o temeljnim pravima i slobodama.
Političari ne žele učiti iz pogrešaka
Unatoč tom kaosu, u Europi se već pojavljuju oni koji žele slijediti isti primjer. Norveška je 19. listopada najavila zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina. U Njemačkoj se raspravlja o sličnim ograničenjima, uključujući digitalne provjere dobi. Report24 je više puta upozoravao da takve mjere, pod krinkom zaštite mladih, mogu utrti put sveobuhvatnom nadzoru internetskih korisnika.
Australija pokazuje kamo takva politika zabrana može odvesti. Milijuni blokiranih računa dosad su bili daleko od ostvarenja cilja vlade. Umjesto da izvuče pouke iz vlastitih brojki, Canberra pokazuje mišiće. Od poduzeća se zahtijeva više nadzora, vlasti dobivaju dodatne ovlasti, a privatnost korisnika sve je više izložena pritisku. Unatoč tom kaosu, u Europi se već pojavljuju oni koji žele slijediti isti primjer. Mladi i dalje bezbrižno surfaju internetom. Zbog toga bi se odrasli ubuduće mogli naći pod još sveobuhvatnijim digitalnim nadzorom. Glavno je da birokrati koji zagovaraju zabrane ne moraju priznati da je njihov politički put bio pogrešan.
