Bruxelles dodatno proširuje državu digitalnog nadzora.
Prema zamislima briselskih eurokrata, svatko tko se kreće internetom ubuduće će sve češće morati dokazivati tko je ili barem koliko ima godina. Digitalni identitet trebao bi postati sastavni dio svakodnevice. A kako bi građani u tom razvoju događaja i sami spremno sudjelovali, iznose se uobičajeni argumenti: zaštita djece i mladih, sigurnost i, naravno, veća praktičnost. Uostalom, zahvaljujući digitalnoj osobnoj iskaznici na pametnom telefonu, navodno bi se mogli izbjeći čak i odlasci u državne institucije. Ono o čemu se u Bruxellesu radije ne govori previše jest činjenica da takvi sustavi stvaraju potpuno nove mogućnosti za nadzor i kontrolu stanovništva. A usput i nove mogućnosti za napade kibernetičkih kriminalaca.
Upravo Europska komisija Ursule von der Leyen trenutačno pruža obilje primjera za to. Njezini računalni sustavi ove su godine već tri puta bili napadnuti. U ožujku je nestalo gotovo 92 gigabajta podataka, koji su potom završili na dark webu. U posljednjem napadu u listopadu korišteni su čak i hakerski alati potpomognuti umjetnom inteligencijom. Odgovorni ni nekoliko tjedana poslije nisu mogli konačno objasniti koje su informacije možda bile zahvaćene napadom. Unatoč tome, vremenski plan za proširenje digitalne infrastrukture identiteta i dalje ostaje na snazi.
Stare ideje iz Davosa nisu nestale
Digitalni identitet već je godinama jedan od omiljenih projekata Svjetskog gospodarskog foruma (WEF). Davoska organizacija još je 2023. objavila bijelu knjigu „Reimagining Digital ID“, u kojoj su predstavljeni opsežni koncepti primjene sustava digitalnog identiteta. Vlade, poduzeća i međunarodne organizacije trebali bi poticati razvoj odgovarajućih rješenja. Otkako je osnivač WEF-a Klaus Schwab napustio svoju dužnost u travnju 2025., o nekada sveprisutnom idejnom predvodniku iz Davosa doduše se govori znatno manje. Međutim, političke ideje time se nisu mnogo promijenile.
U Bruxellesu se intenzivno radi na praktičnoj provedbi vlastitih digitalnih projekata. Zahvaljujući europskom novčaniku digitalnog identiteta EUDI Wallet, osobne iskaznice, vozačke dozvole i drugi osobni dokumenti ubuduće će biti dostupni na pametnom telefonu. Sve države članice moraju osigurati odgovarajuću aplikaciju. Službeno, njezino korištenje ostaje dobrovoljno. Međutim, što se više državnih institucija i privatnih pružatelja usluga bude oslanjalo na takve digitalne potvrde, to će veći biti pritisak na građane da i sami nabave takav digitalni novčanik.
Zaštita djece i mladih trenutačno služi kao osobito prikladan argument za promicanje ovog projekta. Prijedlogom EU Kids Act, predstavljenim u rujnu, Komisija želi ograničiti pristup maloljetnika društvenim mrežama – umjesto da roditeljima prepusti odluku o tome što će dopustiti svojoj djeci, a što neće. Ubuduće bi se trebale primjenjivati pouzdanije metode dokazivanja dobi. Zaštita djece od štetnih sadržaja naposljetku zvuči znatno prihvatljivije od zahtjeva za dodatnim kontrolama pristupa internetu. Međutim, posljedice nadilaze zaštitu djece i mladih. I odrasli će tada kod određenih usluga morati moći dokazati da ispunjavaju dobne uvjete za njihovo korištenje.
Kada država odlučuje o digitalnom pristupu
U kojem se političkom smjeru takvi sustavi mogu razvijati, već je pokazao španjolski premijer Pedro Sánchez. Na Svjetskom gospodarskom forumu u siječnju 2025. zatražio je povezivanje računa na društvenim mrežama s europskim novčanikom digitalnog identiteta. Korisnici bi i dalje trebali moći nastupati pod pseudonimom, ali bi ih nadležna tijela po potrebi mogla identificirati. Riječ je o zahtjevu iz europske vladine politike, a ne o pukom nagađanju s nekakvih internetskih foruma.
Ono što se danas opravdava zaštitom djece sutra bi se moglo koristiti kao razlog za dodatne provjere identiteta. Naposljetku, o budućim političkim odlukama ovisit će koje će se usluge moći koristiti samo uz određenu digitalnu potvrdu. Tehnička infrastruktura za to već se stvara.
Tome se pridružuje i digitalni euro, na kojem radi Europska središnja banka. Njegovo moguće uvođenje predviđeno je najranije za 2029. godinu. Digitalni identitet i digitalni novac središnje banke zasad su odvojeni projekti. Međutim, zamisao da bi državno regulirani sustavi identifikacije, pristupa i plaćanja jednog dana mogli biti čvršće povezani otvara ozbiljna pitanja.
Država koja bi na temelju odgovarajućeg zakonodavstva mogla određivati koje su digitalne potvrde potrebne za korištenje određenih usluga dobila bi moćan instrument kontrole. Ako bi se tome pridružila i odgovarajuća ograničenja u korištenju platnih sustava, mogućnosti zlouporabe bile bi još veće. I tko bi se doista želio pouzdati u to da će se sve buduće vlade uvijek odgovorno odnositi prema takvim mogućnostima?
Hakeri dobivaju moćne nove alate
Kao da mogućnost političke zlouporabe već sama po sebi nije dovoljno problematična, ubrzani razvoj umjetne inteligencije u međuvremenu mijenja i svijet kibernetičkog kriminala. Ono za što su iskusnim hakerskim timovima prije bili potrebni dani ili tjedni, AI agenti danas kod određenih zadataka mogu obaviti u djeliću tog vremena. Oni automatizirano traže sigurnosne propuste, testiraju mogućnosti pristupa i pomažu u špijuniranju tuđih računalnih sustava.
Koliko je taj razvoj već uznapredovao, pokazala je tvrtka za umjetnu inteligenciju Anthropic u studenome 2025. godine. Tijekom kampanje kibernetičke špijunaže za koju se sumnja da je bila potpomognuta od strane države, napadači su zloupotrijebili tehnologiju umjetne inteligencije te tvrtke. Prema njezinim istraživanjima, umjetna inteligencija samostalno je obavljala 80 do 90 posto pojedinačnih koraka. Ljudski hakeri morali su intervenirati samo na nekoliko ključnih mjesta. Time se smanjuju tehničke prepreke za složene kibernetičke napade. I manje skupine sve češće mogu koristiti alate za koje je prije bilo potrebno znatno više stručnog znanja, osoblja i vremena. Takvi programi mogu neprekidno, 24 sata dnevno, tražiti sigurnosne propuste.
Američki FBI 13. studenoga 2026. izričito je upozorio na hakerski alat ARTEX, temeljen na umjetnoj inteligenciji. Prema saznanjima savezne policije, kriminalci i skupine koje imaju potporu država već ga mjesecima koriste za automatizaciju napada na državne institucije i poduzeća. Na meti su, među ostalima, banke, tehnološke tvrtke, energetske kompanije i državne ustanove.
Pritom prijetnja o kojoj se često raspravlja, a koja dolazi od kvantnih računala, još uopće nije uzeta u obzir. Snažna kvantna računala jednoga bi dana mogla razbiti nekoliko danas raširenih metoda šifriranja. Međutim, dok ta tehnologija ne postane praktična prijetnja takvim metodama, sustavi umjetne inteligencije već će postajati sve sposobniji. Kibernetički kriminalci ne moraju čekati sljedeću računalnu revoluciju. Već sada mogu iskoristiti onu koja je u tijeku.
Upravo je Europska komisija napadnuta uz pomoć umjetne inteligencije
Koliko brzo takav razvoj sustiže državne institucije, pokazalo se u listopadu. Tada su hakeri napali računalne sustave Europske komisije. Prema informacijama Politica, pritom je korišten ARTEX. Komisija je naknadno izričito potvrdila uporabu javno dostupnog alata umjetne inteligencije, ne navodeći pritom njegovo ime.
Napad je otkriven već 22. listopada, a potvrđen 26. listopada. Međutim, javnost je za taj slučaj doznala tek 19. studenoga zahvaljujući izvještavanju Politica. Važne interne aplikacije morale su biti isključene na desetak dana. Zaposlenici djelomično više nisu mogli pristupiti programima za obračun plaća, podnošenje zahtjeva za godišnji odmor i povrat troškova liječenja.
Vlastiti zaposlenici očito nisu bili dovoljno informirani o mogućim rizicima za svoje osobne podatke. Sindikat Renouveau & Démocratie kritizirao je činjenicu da su zaposlenici za incident doznali tek iz medija. Sindikalni čelnik Cristiano Sebastiani zbog toga je zatražio ispriku vodstva institucije. Europska komisija, koja europskim poduzećima nameće stroge propise o postupanju s osobnim podacima, dakle, imala je poteškoća pravodobno obavijestiti vlastite zaposlenike o kibernetičkom napadu. Može se zamisliti koliko su zaposlenici kojih se to izravno tiče bili oduševljeni takvim postupanjem.
Pritom je to već bio treći poznati incident u razdoblju od deset mjeseci. U siječnju su hakeri napali središnju infrastrukturu za upravljanje službenim mobitelima. Pritom su mogli biti ukradeni imena i telefonski brojevi zaposlenika Komisije. U ožujku je EU pogođena znatno težim napadom. Kibernetički kriminalci iskoristili su kompromitirani pristupni ključ kako bi prodrli u okruženje oblaka internetske platforme Europa.eu. Ondje su ukrali oko 91,7 gigabajta komprimiranih podataka. Među njima su se nalazili imena, adrese elektroničke pošte i sadržaji elektroničkih poruka. Bili su zahvaćeni skupovi podataka iz 42 odjela Komisije i najmanje 29 drugih institucija EU-a. Dana 28. ožujka iznuđivačka skupina ShinyHunters objavila je ukradene informacije na dark webu. Europski tim za računalne hitne intervencije CERT-EU potvrdio je incident i opseg curenja podataka.
A briselska aplikacija za provjeru dobi? Zaobiđena za dvije minute
I europska aplikacija za provjeru dobi, predstavljena u travnju, ubrzo nakon predstavljanja našla se u neugodnim naslovima. Stručnjak za sigurnost Paul Moore demonstrirao je kako se zaštitni mehanizmi javno dostupnog softvera mogu zaobići za manje od dvije minute. Za to nije morao upotrijebiti čak ni složene metode napada. Jednostavnim izmjenama konfiguracijskih datoteka bilo je moguće manipulirati PIN zaštitom i zaobići ograničenja broja neuspjelih pokušaja pristupa. Drugi istraživači sigurnosti potvrdili su ključne probleme.
Komisija je potom ustvrdila da je ispitana samo starija demonstracijska verzija aplikacije. Stručnjaci koji su sudjelovali u ispitivanju osporili su takvo tumačenje. Bruxelles je prethodno aplikaciju već predstavljao kao tehnički spremnu za uporabu. Unatoč tome, uvođenje provjere dobi trebalo bi se nastaviti. Do kraja 2026. odgovarajuće aplikacije trebale bi biti dostupne u svim državama članicama. Hoće li biti riječ o samostalnoj aplikaciji ili o sastavnom dijelu europskog novčanika digitalnog identiteta, prepušteno je nacionalnim nadležnim tijelima.
Nova ulazna vrata za kibernetičke kriminalce
Što se više osobnih podataka, digitalnih ovlaštenja i svakodnevnih usluga bude obrađivalo putem međusobno kompatibilnih sustava identiteta, to bi posljedice uspješnog napada mogle biti veće. Pritom se podaci ne moraju čak ni svi nalaziti na jednom mjestu. Već kompromitirani pristupni podaci, krivotvorene potvrde ili sigurnosni propusti kod uključenih pružatelja usluga mogu prouzročiti znatnu štetu.
Tko bi zloupotrijebio nečiji digitalni identitet, mogao bi preuzeti tuđe korisničke račune, sklapati prijevarne poslove ili ostvariti pristup zaštićenim uslugama. Što više područja života bude povezano s takvim potvrdama, to bi posljedice za pogođene osobe mogle biti teže. A uz pomoć alata za napade potpomognutih umjetnom inteligencijom takvi pokušaji prijevare mogu se sve više automatizirati.
Time se susreću dva razvoja: s jedne strane raste mogućnost državne kontrole zahvaljujući sve većem broju digitalnih potvrda identiteta. S druge strane, kibernetički kriminalci zahvaljujući umjetnoj inteligenciji dobivaju sve moćnije alate za napade na takve sustave.
Dok se Europska komisija još bavi posljedicama posljednjeg kibernetičkog napada i istražuje točan opseg mogućeg curenja podataka, nastavlja s planom proširenja digitalne infrastrukture. Do kraja godine države članice trebale bi osigurati sljedeće usluge provjere dobi. Upravo ta briselska institucija, čiji su sustavi 2026. godine već tri puta bili napadnuti, i dalje određuje europske smjernice za nove postupke digitalne identifikacije.



