No u Bruxellesu se čini da se volja birača lako ignorira kada ne odgovara dnevnom redu. U nedavno distribuiranom internom dopisu, ciparsko predsjedništvo pozvalo je države članice da “pažljivo razmotre” usvajanje stava u prvom čitanju od strane Vijeća – dok je samo priznalo da bi takav postupak bio “apsolutna novost u trenutnim okolnostima, gdje je Europski parlament odbacio prijedlog Komisije”.

Posebno je indikativna elitistička rezerviranost u bruxellesskim kuloarima uloga predsjednice Europskog parlamenta Roberte Metsole. Baš ona predvodi napore za poništavanje veta vlastitog doma. Prema izvješćima, Metsola je na Europskom vijeću pozvala šefove država i vlada EU da nastave s prijelaznim aranžmanom – iako je ne samo Parlament u cjelini, već i njezina vlastita skupina, desnocentristička Europska pučka stranka (EPP), odbacila prijedlog u konačnom glasovanju.

Uporni i masovni prigovori na takozvano praćenje chata više su nego opravdani. Plan učinkovito tretira 450 milijuna građana EU-a koji poštuju zakon kao potencijalne kriminalce, u nadi da će uhvatiti mali dio stvarnih počinitelja. To je digitalni ekvivalent pretresu kuće bez naloga. Još gore, tehnologija namijenjena praćenju svih nas nije ni približno pouzdana. Studija Europskog parlamenta zaključila je da ne postoji način skeniranja takvog materijala bez da stope pogrešaka postanu astronomski visoke. Pravna služba Vijeća upravo je to identificirala kao ogroman problem za pravo na privatnost.

Prijavljene stope pogrešaka za neke od korištenih alata za detekciju kreću se između 13 i 20 posto – njemačka studija je čak otkrila apsurdno visoku stopu pogrešaka od gotovo 50 posto za određene alate. To znači da bi milijuni bezopasnih slika i poruka bili označeni kao potencijalni materijal za zlostavljanje, dok je udio stvarno potvrđenih prekršaja, prema trenutnim istragama, i dalje zanemarivo malen.