Bruxellesski eurokrati sada planiraju pristup privatnim podacima ljudi.
Ako bruxellesski eurokrati postignu svoje, u budućnosti će vlada imati sveobuhvatna prava pristupa privatnim podacima.
Tehnologije šifriranja, poput VPN veza, tada će policijske vlasti lako probijati. No, potencijal za zlouporabu je ogroman.
Europska komisija trenutno koristi priliku za pripremu dalekosežnih zadiranja u privatnost građana. Nedavno predstavljenim planom za “unutarnju sigurnost”, eurokrati sa sjedištem u Bruxellesu teže cilju da policijskim vlastima pruže “zakonit i učinkovit” pristup (šifriranim) privatnim podacima.
To će dovesti do stvaranja sveobuhvatnog nadzornog aparata u službi globalističkih sila koje trenutno dominiraju politikom EU.
Ova strategija dio je inicijative “ProtectEU”, koja predstavlja okvir sigurnosne politike Bruxellesa. Cilj nove kibernetičke ofenzive je prevladati “tehničke barijere” – uključujući sada uobičajenu enkripciju od kraja do kraja. To je često “najveći izazov” za istražitelje u provedbi zakona. S druge strane, takve tehnologije enkripcije također nude određeni stupanj zaštite od državne represije i nezakonitih mjera nadzora (npr. novinara ili kritičara režima).
🚨🇪🇺The European Commission is proposing major changes under its “ProtectEU” strategy that would severely undermine digital privacy in the EU.
— Sebastián Lukomski (@lukomski_sebito) May 29, 2025
Plans include:
- banning end-to-end encryption,
- requiring service providers to monitor user activity,
- granting authorities access… pic.twitter.com/bsi8cj6DKw
Bruxellesski eurokrati ciljaju na aplikacije za razmjenu poruka poput Signala ili Threeme, virtualne privatne mreže (VPN-ove) i šifriranu pohranu u oblaku. Sve su to tehnologije koje mnogi ljudi koriste kako bi se zaštitili od zlouporabe podataka, krađe podataka i prekoračenja vladinih ovlaštenja. Ali pod krinkom borbe protiv kriminala i terorizma (pa, tko je otvorio granice kako bi omogućio kriminalcima i teroristima masovni ulazak bez ikakve kontrole?), za te se tehnologije kaže da su bezvrijedne.
Prema planu Bruxellesa, specijalizirane tehnologije za dešifriranje trebale bi se razviti do 2030. godine, koje će potom biti dostupne Europolu, između ostalih. Bruxelles planira predstaviti vlastiti tehnološki plan za enkripciju već 2026. godine kako bi identificirao prikladna „rješenja“. To bi omogućilo vlastima dešifriranje šifriranih komunikacija – bez znanja ili pristanka pogođenih. Često spominjano načelo da se nitko nema čega bojati ako nema što skrivati u početku slijedi načelo da je svatko kriv dok se ne dokaže nevinost. Drugim riječima, moglo bi se reći i da eurokrati općenito ne primjenjuju pretpostavku nevinosti na svoje građane. Svatko je potencijalni utajivač poreza, disident, kriminalac ili terorist.
Iako je želja sigurnosnih vlasti za više mogućnosti borbe protiv organiziranog kriminala ili terorističkih mreža razumljiva, s obzirom na ogroman potencijal za zlouporabu, važne granice temeljnih ljudskih prava su u opasnosti od kršenja. Štoviše, kriminalne mreže mogle bi zloupotrijebiti takve (otkrivene ili stvorene) ranjivosti/odnosno stražnja vrata za vlastite svrhe. Isplati li se?
