Čini se da su europske vlade trenutno odlučne dati agencijama za provođenje zakona još veći pristup našim podacima.

Većina država članica tvrdi da samo poznavanje vlasnika računa nije dovoljno. Umjesto toga, pozivaju na novu pravnu osnovu koja bi obvezala tvrtke da točno bilježe kada i gdje je korisnik bio online, kao i IP adrese koje su koristili za povezivanje.
Dokument od 27. studenog (objavio ga je portal Netzpolitik) otkriva da vlade EU-a smatraju metapodatke – posebno promet i povijest lokacija – najvažnijim alatom za provedbu zakona, primijetio je TechRadar.

Države članice EU-a navode „niz pružatelja usluga“ koji bi trebali biti obuhvaćeni novim zakonom o zadržavanju podataka. Posebno spominju „registrare domena, pružatelje usluga hostinga, usluge dijeljenja datoteka i pohrane u oblaku, pružatelje usluga plaćanja, pružatelje VPN usluga, trgovce kriptovalutama, posrednike u e-trgovini i financijskim platformama, taksi usluge i usluge dostave hrane, platforme za igre i proizvođače automobila“.

Većina tih usluga već spada pod područje primjene Uredbe o elektroničkim dokazima. Međutim, ona regulira pristup već postojećim podacima u određenim slučajevima. Novi podaci trebali bi se pohranjivati bez posebnog razloga.
U dokumentu se navodi da su države članice svjesne pravnih prepreka prikupljanju ovih podataka te se naglašava da svaki novi sustav mora uključivati snažne zaštitne mjere i strogu proporcionalnost kako bi zadovoljio sudove.

No stručnjaci za privatnost i tehnolozi već dugo upozoravaju da takve „zaštitne mjere“ nisu dovoljne, tvrdeći da se enkripcija ne može oslabiti niti se ovi podaci mogu zadržati bez temeljnog ugrožavanja sigurnosti korisnika.

Na primjer, VPN usluge su dizajnirane da ne bilježe aktivnosti korisnika, a njihovo sigurnosno jamstvo je da podaci jednostavno ne postoje. Međutim, čini se da je ovaj model nekompatibilan sa zahtjevima za zadržavanje podataka koje sada zahtijevaju države članice EU.

Očekuje se da će zakonodavni prijedlog biti donesen krajem prve polovice 2026. godine.