EU želi provjeriti svaku privatnu poruku prije slanja.
Ne prođe dan, a da se sve oštrije totalitarne prakse EU ne razotkriju u punoj snazi. U međuvremenu, propagandisti, koji primaju obilne subvencije iz Bruxellesa, pokušavaju nas uvjeriti kako nam je članstvo u EU korisno.
U to može povjerovati samo netko tko je odavno izgubio sposobnost samostalnog razmišljanja, najkasnije nakon objave politike Zelenog plana.
Takve politike uključuju i totalitarne prakse usmjerene na ušutkavanje svake opozicije i stvaranje ujedinjenog europskog građanina koji će razmišljati onako kako EU (ili oni koji stoje iza nje) žele.
Korumpirana šefica EU, koju pokrivaju njezini politički suradnici i sudovi, još je jedan dokaz truleži ove potpuno nereformirajuće institucije.
Totalitarne prakse EU-a očituju se i u uvođenju cenzure pod krinkom “borbe protiv dezinformacija” u obliku zakona o DSA-i, čija je “majka” Věra Jourová. Njezini sljedbenici ga dodatno pooštravaju i traže druge načine špijuniranja građana.
EU se sada kreće prema najvećem eksperimentu nadzora u svojoj povijesti, s planovima za pretraživanje svake privatne poruke prije slanja.
Ove napore EU snažno podržava, no na primjer, Danska, Španjolska, Mađarska i Italija, neke države oklijevaju, a samo nekolicina je protiv.
Pod krinkom kontrole kriminalnih aktivnosti, mogli bi se pratiti i disidenti ili bilo tko s „defektnim“ stavovima. Materijali bi se kasnije mogli zloupotrijebiti, na primjer, unutar sustava društvenih kredita.
Više od tri godine pregovori o tome treba li pružatelje privatnih poruka prisiliti skenirati poruke svakog korisnika u potrazi za mogućim ilegalnim materijalom i predati sve sumnjivo policiji.
Europska komisija i dalje se zalaže za opću obvezu skeniranja. Nasuprot tome, Europski parlament inzistira na tome da se provjere trebaju primjenjivati samo na nešifrirane poruke od osoba koje su već sumnjive.
Pokušaji postizanja dogovora više su puta propali, a Poljska je bila posljednje predsjedništvo koje je odstupilo bez dogovora.
U srpnju je došlo do promjene vodstva u Vijeću EU: Danska je preuzela vodstvo i vratila skeniranje chata u prvi plan zakonodavnog rada. Kopenhagen želi tretirati ovo pitanje kao prioritet i od samog početka je predložio novi prijedlog.
Procurili zapisnici sa srpanjskog sastanka pokazuju da je danski tekst usko usklađen s ranijim prijedlozima Belgije i Mađarske, bez ustupaka za šifrirane razgovore. Odbačena je blaža verzija iz Poljske, koja bi skeniranje učinila dobrovoljnim, a šifrirane razgovore ostavila na miru.
Od 27 zemalja EU, 20 se oglasilo tijekom srpanjske rasprave, podnijevši „sveobuhvatnu rezervu preispitivanja“. Njemačka je sažela atmosferu napominjući da je „obiteljska atmosfera bila čista“.
Italija, Španjolska i Mađarska podržavaju obvezno skeniranje chata. Francuska bi mogla prevagnuti, jer blokiranje plana zahtijeva četiri zemlje koje predstavljaju najmanje 35 posto stanovništva EU. Pariz je prešao s oklijevajuće podrške na načelni dogovor.
Drugi oklijevaju ili odbijaju. Belgija priznaje da je šifrirano skeniranje teško pitanje na nacionalnoj razini. Estonija izvještava o „nacionalnom sukobu između sigurnosnih tijela i službenika za zaštitu podataka“.
Austrija je obvezana parlamentarnim glasovanjem protiv obveznog skeniranja, stav koji dijeli i Nizozemska.
Luksemburg i Slovenija još nisu uvjereni.
Poljska upozorava da sustav slabi kibernetičku sigurnost i otvara vrata “napadima iz inozemstva”. Njemačka se dvije godine protivi šifriranom skeniranju, ali još nije potvrdila hoće li se nova vlada držati tog stava.
Pravna služba Vijeća zaključila je da plan krši temeljna prava.
Njihov stav ostaje: „Temeljna pitanja pristupa komunikacijama za sve korisnike ostaju nepromijenjena.“ Naglašavaju da je „skeniranje na strani klijenta kršenje ljudskih prava.“
Unatoč godinama upozorenja tehnologa, odvjetnika i zagovornika privatnosti, čini se da odluka sada više ovisi o politici nego o dokazima. Danska je već podnijela neznatno izmijenjeni prijedlog.
Sljedeći krug pregovora u Vijeću zakazan je za 12. rujna, a njegovi pristaše se nadaju da će konačno usvajanje biti izvršeno do 14. listopada.
Vlade koje su se opirale kontroli chata sada oklijevaju, iako je plan za 2025. još ekstremniji.
U nastavku možete vidjeti popis zemalja koje podržavaju ovu politiku špijuniranja (crvenom bojom). Neke su se pridružile nakon određenog oklijevanja, dok će se druge pridružiti na nadolazećem glasovanju.
Usput, imajte na umu da ovu špijunsku politiku EU podržava i Hrvatska, dok je Plenkovićeva vlada, koja ne može samostalno razmišljati, među kolebljivima (plavom bojom).
Pretpostavljam da će se pridružiti većini, odnosno pristašama politike nadzora.
Zemlje koje se protive kontroli vijesti ili su neutralne prema njoj označene su zelenom bojom.
U svakom slučaju, o svemu će vjerojatno odlučiti Njemačka, čija je populacija najveća među kolebljivima.
Ako Njemačka popusti danskom pritisku, Europa bi uskoro mogla svjedočiti najvećoj vladinoj inspekciji privatnih komunikacija u svojoj povijesti, provedenoj izravno na uređajima ljudi, bez enkripcije radi njihove zaštite.
Za mnoge bi to značilo kraj istinski privatnih poruka u EU…
