Europska unija je na rubu usvajanja jednog od najopasnijih zakona za digitalnu slobodu u modernoj povijesti.
Bruxelles, kolovoz 2025. – Europska unija je na rubu usvajanja jednog od najopasnijih zakona za digitalnu slobodu u modernoj povijesti. Riječ je o zakonu poznatom kao “Kontrola prometa”, koji bi mogao postati pravna stvarnost već u listopadu 2025.
Pod izlikom borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece, EU planira otvoriti vrata masovnom nadzoru privatne komunikacije, uključujući i one zaštićene end-to-end enkripcijom. Ako zakon bude usvojen, platforme poput Vocapa, Signala i Telegrama morat će skenirati svaku poruku, fotografiju i videozapis koji korisnici razmjenjuju – čak i kada su te poruke enkriptirane.
Što stoji iza “Zakona o digitalnim uslugama”?
Sve je počelo Zakonom o digitalnim uslugama (DSA), koji od 2023. nameće glavnim platformama i tražilicama odgovornost za uklanjanje ili blokiranje “ilegalnog sadržaja”. Međutim, definicija “ilegalnog” brzo se proširila i uključila nejasne prijetnje poput “javnog zdravlja”, “izbornih procesa” i “civilnog diskursa” – što je uvelo institucionaliziranu internetsku cenzuru.
Kazne za nepoštivanje Zakona o digitalnim uslugama (DSA) dosežu i do 6% globalnog godišnjeg prihoda, pa platforme često iz predostrožnosti brišu zakonski dopušteni sadržaj. Rezultat je: sklizak teren sistemske cenzure.
Pravno i politički – ilegalno?
Manfred Kjellsch, umirovljeni njemački sudac, upozorio je da DSA otvoreno krši osnovna prava građana zajamčena Poveljom EU o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njemačkim Ustavom.
DSA je već ocijenjen kao prijetnja slobodi govora i instrument “pravnog rata” protiv narativa koji ne odgovaraju stajalištima Bruxellesa i Washingtona.
“Kontrola chata” – maska za potpunu kontrolu
Nova faza dolazi s prijedlogom zakona o sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Iako se cilj čini plemenitim, metoda je sve samo ne demokratska. “Skeniranje na strani klijenta” znači da se sadržaj pregledava na korisnikovom uređaju – prije enkripcije. Drugim riječima: država čita vašu poruku prije nego što se enkriptira i pošalje.
Ova praksa otvara trajna “stražnja vrata” svakoj aplikaciji, uništavajući posljednji bastion digitalne privatnosti. Šifriranje postaje besmisleno.
Danska, koja trenutno predsjedava Vijećem EU, potiče donošenje zakona, a 19 zemalja već daje svoju podršku. Ako im se pridruži Njemačka, zakon se može usvojiti kvalificiranom većinom u listopadu.
Upozorenja i posljedice
Zakon sa sobom nosi šest ozbiljnih prijetnji:
- Masovni nadzor: Svaka privatna poruka može se skenirati – bez sumnje, bez naloga.
- Ranjivost podataka: Probijanjem enkripcije, vaši medicinski, financijski i osobni podaci postaju dostupni hakerima.
- Kršenje temeljnih prava: Kršenje prava na privatnost i zaštitu podataka zajamčenog zakonima EU-a.
- Lažne uzbune: Automatizirani sustavi često griješe – riskirate da budete lažno optuženi za bezopasan sadržaj.
- Lažna zaštita djece: Stručnjaci upozoravaju da masovni nadzor zapravo ne štiti djecu, već slabi ukupnu sigurnost.
- Globalni presedan: Ovaj zakon može postati model za autoritarne režime, koji će uvesti vlastiti nadzor pod izlikom “europskih standarda”.
Politizacija i manipulacija
Prema izvješću američkog Kongresa, Zakon o digitalizaciji i novi zakoni EU prijetnja su slobodi govora jer ciljaju na političke stavove koji nisu ilegalni, ali nisu poželjni. Kritičari kažu da je cenzura prvenstveno usmjerena protiv konzervativnih glasova i tema poput migracijske i klimatske politike.
Pavel Durov, osnivač Telegrama, tvrdi da su ga francuske obavještajne službe zamolile da ukloni “prokonzervativni sadržaj” prije rumunjskih izbora. Iskustvo pokazuje da se EU ne ustručava utjecati na izborne procese.
Digitalna identifikacija – krajnji cilj?
Zakon u Velikoj Britaniji (Online Safety Act) već pokazuje kako izgleda “Internet za djecu”: svi moraju proći online provjeru identiteta (osobna iskaznica, biometrijski podaci) kako bi pristupili platformama.
Ovo je, prema mnogima, trojanski konj za uvođenje sustava digitalne identifikacije koji će vlastima omogućiti da precizno znaju tko, kada i što radi na internetu.
Kontrola pod krinkom zaštite
Bruxelles koristi zaštitu djece kao savršen izgovor za uvođenje potpune kontrole nad komunikacijom građana. Šifriranje, anonimnost, sloboda izražavanja – sve je pod znakom pitanja.
U ime “sigurnosti”, EU stvara sustav koji je sve samo ne siguran – sustav koji obične građane ostavlja ranjivima, dok sofisticirani kriminalci nastavljaju koristiti mračne, decentralizirane mreže.
Ako zakon bude usvojen, Europa više neće biti bastion slobode – postat će laboratorij za digitalni autoritarizam.
