Hakeri prijete europskoj opskrbi električnom energijom.
Koliko su solarni sustavi ranjivi na hakerske napade? Pitanje na koje je odgovorio grčki haker s “bijelim šeširom”. A rezultat nije baš ohrabrujući.
Očito nije potrebno puno da se hrvatska elektroenergetska mreža baci na koljena. Naša energetska infrastruktura je ugrožena.
Dok naši političari slave solarnu tranziciju kao lijek za zaštitu klime i energetsku sigurnost, pojavljuje se zastrašujuća stvarnost: ono što bi nas trebalo spasiti moglo bi nas katapultirati natrag u kameno doba.
Grčki stručnjak za sigurnost pokazao je koliko je zapravo ranjiva naša hvaljena, navodno “zelena” budućnost.
Vangelis Stykas, konzultant za kibernetičku sigurnost iz Soluna, nije trebao ništa više od prijenosnog računala i pametnog telefona kako bi postigao ono o čemu teroristi sanjaju: pristup solarnim panelima u razmjerima koji bi mogli bez problema baciti njemačku električnu mrežu na koljena, prema izvješću Bloomberga. Nije znanstvena fantastika, nego gorka stvarnost u prosincu 2024.
Ironija teško može biti veća: Dok ulažemo milijarde u širenje obnovljivih izvora energije, čini se da zaboravljamo najelementarnije osnove sigurnosti. Kao da gradimo zatvor s maksimalnom sigurnošću i zaboravimo zaključati vrata. “Ovi su uređaji dio kritične infrastrukture, ali nisu adekvatno osigurani”, upozorava Stykas. Podcjenjivanje godine, s obzirom da zemlje EU sada bilježe više od 200 cyber napada na svoju energetsku infrastrukturu godišnje.
Prijetnja eksponencijalno raste sa svakim novim solarnim modulom koji se postavlja na njemačke krovove. Samo prošle godine, više od milijun novih sustava instalirano je u ovoj zemlji – svaki od njih je potencijalna kapija za kibernetičke kriminalce. NATO je prepoznao znakove vremena i već provodi vježbe obrane od kibernetičkih napada na sustave obnovljive energije. Freddy Jonsson Hanberg iz NATO-a to je jezgrovito rekao: “Prijetnje sustavima obnovljive energije znatno su složenije nego prije.” Spoznaja koja očito još nije stigla do Berlina, a do Zagreba vjerojatno nikada niti neće.
Dok Federalna mrežna agencija koristi jeftine riječi o “razlozima za zabrinutost”, izostaju konkretne mjere. Proizvođači solarnih sustava i dalje se fokusiraju na profit umjesto na sigurnost, a naša politika? Ona i dalje sanja o prijelazu u solarnu budućnost bez problema.
Neugodna istina je, međutim, da smo postali opasno ovisni. Energetska tranzicija bi se mogla pokazati kao trojanski konj preko kojeg sami sebe sabotiramo.
Ne samo da proizvodnja električne energije ovisna o vremenskim prilikama iz vjetra i sunca, i gura prijenosne mreže do njihovih granica – zahvaljujući svojim sigurnosnim prazninama, čini se da fotonaponski sustavi teroristima predstavljaju potencijalnu metu.
Dodamo li tome i kineske električne automobile, koji se također smatraju “trojanskim konjima na europskim cestama”, nastaje distopijska slika.
