Iran nam već potiho najavljuje globalnu nestašicu interneta.
Iran je upozorio da bi šira eskalacija mogla ugroziti globalni internetski promet kroz Hormuški tjesnac – jednu od najosjetljivijih energetskih i digitalnih infrastruktura na svijetu.
Prema novinskoj agenciji Tasnim, Teheran je ukazao na najmanje sedam glavnih podmorskih internetskih kabela koji prolaze kroz koridor i rekao da bi njihovo oštećenje imalo posljedice daleko izvan Bliskog istoka.
Hormuški tjesnac više nije samo energetsko središte
Hormuški tjesnac godinama se predstavlja kao jedna od najvažnijih tranzitnih točaka za globalne pošiljke nafte i plina, ali najnovija iranska izjava pokazuje da prolaz ima i drugu, mnogo manje vidljivu, ali izuzetno važnu ulogu.
Istim područjem prolaze podmorski internetski kabeli koji povezuju Europu, Aziju i Afriku. To su prave „digitalne autoceste“ koje nose ogroman dio svjetskog podatkovnog prometa – od e-trgovine i bankarskih transakcija do sustava u oblaku i međunarodne komunikacije.
Prema objavljenoj karti, u središtu pozornosti su kabeli AAE-1, FALCON i Gulf Bridge International. Ove rute čine okosnicu globalne mreže, bez koje moderno gospodarstvo, financije, državne službe i privatne tvrtke ne mogu normalno funkcionirati.
Procjenjuje se da do 30 posto svjetskog internetskog prometa prolazi kroz Hormuški tjesnac i Crveno more, a otprilike 99 posto sve međunarodne internetske komunikacije diljem svijeta odvija se putem podmorskih kabela.
Zato poruka iz Teherana ne djeluje kao obična prijetnja. Sugerira da bi se potencijalni sukob mogao proširiti iz energetske i vojne sfere na digitalni živčani sustav cijelog planeta.
Podmorski kabeli kao nova linija fronta
Ozbiljnost ove prijetnje pogoršava činjenica da se neki kabeli nalaze na relativno malim dubinama – do otprilike 200 metara. To ih čini tehnički dostupnima za specijalizirane operacije i potencijalne sabotaže.
Zato su podmorski kabeli među najranjivijim elementima modernog svijeta. Nevidljivi su široj javnosti, a ipak nose podatke bez kojih banke, burze, međunarodne korporacije, usluge u oblaku, vladine institucije i komunikacijski sustavi ne mogu funkcionirati.
Tehnološki divovi poput Amazona, Microsofta i Googlea uložili su milijarde dolara u podatkovne centre u regiji Perzijskog zaljeva. Ti centri u potpunosti ovise o stabilnim vezama s ostatkom svijeta, a podmorski kabeli su im žila kucavica.
U slučaju većeg prekida, posljedice bi išle daleko dalje od sporijeg interneta ili prekinutih videopoziva. Mogli bi biti pogođeni financijske transakcije, međunarodna trgovina, burzovne operacije, logistika, cloud platforme i cijeli poslovni sustavi.
Koliko je ova mreža zapravo ranjiva pokazalo se u veljači 2024., kada su oštećena tri podmorska kabela u Crvenom moru – uključujući SMW4 i IMEWE – što je uzrokovalo pad internetskog prometa između Azije i Europe za oko 25 posto. Popravci su trajali mjesecima, što ilustrira koliko je sporo i složeno obnoviti takvu infrastrukturu.
Prekid kabelske komunikacije mogao bi paralizirati digitalno gospodarstvo
Najveći problem u slučaju sukoba je jednostavna činjenica: podmorski kabeli ne mogu se brzo popraviti. Popravak zahtijeva specijalizirana plovila, dozvolu za ulazak u relevantne vode i minimalne sigurnosne uvjete za rad posada.
U ratnoj zoni, ove uvjete može biti gotovo nemoguće ispuniti. Čak i ograničena šteta može uzrokovati prekide u opskrbi koji traju mjesecima – posebno ako se dogode na više lokacija istovremeno.
Iransko izvješće se stoga smatra upozorenjem zemljama Perzijskog zaljeva, zapadnim državama i globalnim tehnološkim tvrtkama: digitalna infrastruktura može postati meta jednako lako kao i tankeri za naftu, vojne baze ili energetska postrojenja.
U modernim sukobima rat se ne vodi samo raketama, avionima i brodovima. Vodi se i putem podataka, komunikacija, financijskih tokova i infrastrukture koju velika većina ljudi nikada neće vidjeti vlastitim očima.
Ako bi podmorski kabeli u Hormuškom tjesnacu doista bili napadnuti, svijet bi se suočio s krizom koja nadilazi granice Bliskog istoka. Bio bi to napad na globalno digitalno gospodarstvo, međunarodnu trgovinu i svakodnevni život stotina milijuna ljudi.
Iz svega ovoga da se zaključiti kako je prekid internetske veze već gotova stvar i samo je pitanje kada će se za time posegnuti, a to će definitivno izazvati kaos u svijetu kojeg su učinili ovisnim o digitalizaciji, a sada tu istu digitalizaciju svjesno namjeravaju presjeći.
