Macron je slobodu govora na internetu nazvao “čistom glupošću”.
Europske vlade koje predstavljaju zabrane društvenih mreža za maloljetnike kao zaštitu djece šute o tome što te mjere zapravo znače: provjera identiteta za sve. Svaka odrasla osoba koja želi koristiti Instagram, TikTok ili YouTube u Francuskoj, Španjolskoj ili Njemačkoj morala bi potvrditi svoj pravi identitet kako bi pristupila platformama. Anonimnost, jedno od najstarijih utočišta za disidentski govor, nestaje.
To je kontekst koji je Emmanuel Macron izostavio kada je u srijedu u New Delhiju slobodu govora na internetu nazvao “čistom glupošću”.
Francuski predsjednik obratio se tvrtkama i njihovim američkim partnerima u vrijeme kada europske vlade uvode ograničenja na društvenim mrežama, kao i mjere protiv “govora mržnje”, koji je administracija Donalda Trumpa kritizirala kao cenzuru.
Macronov protuargument temelji se na netransparentnosti algoritama. „Bez pojma kako je njihov algoritam izgrađen, kako se testira, trenira i kamo će vas odvesti, demokratske posljedice te pristranosti mogle bi biti ogromne“, rekao je.
„Sloboda govora je čista besmislica ako nitko ne zna kako ste usmjereni prema toj takozvanoj slobodi govora, posebno kada vas ona vodi od jednog govora mržnje do drugog.“
Sustavi preporuka doista oblikuju ono što ljudi vide, a tvrtke koje ih vode ne otkrivaju detalje. Ali Macron zapravo ne predlaže algoritamsku transparentnost. On brani regulatornu agendu koja uvodi provjeru dobi, što znači provjeru identiteta, što znači da bi vlade i platforme točno znale tko govori prije nego što im se dopusti da govore.
Anonimni govor ima povijest vrijednu obrane. Zviždači, disidenti, novinari koji štite izvore, žrtve zlostavljanja, političke manjine u neprijateljskim okruženjima, to su ljudi koji ovise o tome da mogu govoriti bez da im se ime veže uz ono što se govori. Sustavi za provjeru dobi ne prave iznimke za njih. Zahtijevaju pravi identitet za sve, inače sustav ne funkcionira.
Zakon EU o digitalnim uslugama ide dalje. Osim provjere identiteta, platforme su obvezne uklanjati sadržaj označen kao štetan prema definicijama koje uključuju “govor mržnje”, kategoriju koju europski regulatori mogu definirati, redefinirati i provoditi po vlastitom nahođenju.
Sjedinjene Države već su uvele zabrane izdavanja viza bivšim europskim dužnosnicima i aktivistima uključenima u provođenje tih standarda, a državni tajnik Marco Rubio nazvao je taj potez odgovorom na globalni kompleks cenzure i industrije.
Učinak zastrašivanja putem digitalne identifikacije na društvenim mrežama je suština. Kada ljudi znaju da je njihovo pravo ime vezano uz račun i da “štetni” govor, kako ga definira vlada, može dovesti do ukidanja računa, manje govore. Izbjegavaju kontroverzno, političko i neugodno.
U dosad neviđenom potezu, Francuska je ranije uhitila direktora Telegrama Pavla Durova i pretresla urede X mreže.
U New Delhiju, Macron se zalaže za viziju regulirane, višejezične umjetne inteligencije kao trećeg puta između američkog tržišnog modela i kineskog državnog pristupa. On predstavlja europsko upravljanje kao odgovornu alternativu. Iz perspektive slobode govora, to izgleda kao sustav u kojem vlade odlučuju tko može govoriti anonimno (nitko), koje platforme za sadržaj mogu hostirati (sve što regulatori ne proglase štetnim) i koje tvrtke mogu poslovati (one koje su spremne izgraditi identifikacijsku infrastrukturu koju zabrane zahtijevaju).
